Čast nam je i zadovoljstvo obavijestiti Vas da je prvi ciklus javnih predavanja, projekat u našoj organizaciji u suradnji sa Kantonalnom javnom ustanovom za zaštićena prirodna područja, uspješno završen. Ovom prilikom zahvaljujemo svim učesnicima skupa, a posebno predavačima, te se nadamo da će se naša saradnja nastaviti i ubuduće. U skladu sa glavnim ciljevima i  djelovanjem našeg Udruženja, kao i nastojanju da u naše aktivnosti uključimo što veći broj zainteresiranih, u nastavku ovog posta možete pronaći izvještaj sa skupa, autora Fadila Hadžiabdića. Kolega Hadžiabdić student je prve godine Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu koji se istakao na predmetima vezanim za oblasti drevnih i klasičnih civilizacija te ilirskog naslijeđa.

,, Dana 26.04.2016. godine, u periodu od 10 do 15 sati na lokalitetima Aquae S… (Ilidža) i  na prostoru spomeniku prirode ,,Vrelo Bosne“, u organizaciji Udruženja BATHINVS održana je serija predavanja na temu „Dezdijatska politija i rimska civilizacija na izvoru rijeke BATHINVS“. Osim predavnja koja se tiču same Aquae S… i Dezdijata, gost predavač iz Hrvatske Filip Budić je predstavio iskustva sa arheološkog iskopavanja u republici Tuvi, jednoj od saveznih država Ruske Federacije, te je posjetioce u kratkim crtama upoznao sa skitskom civilizacijom.

 

Predavanje je ispred Udruženja BATHINVS  otvorila Ivana Božić, BA; jedan od koordinatora događaja, izrazivši žaljenje što će prvi predavač viša asistentica Amra Šačić, MA izostati iz opravdanih razloga. Nakon Ivane Božić ispred Udruženja obratili su se Dženan Brigić, MA, jedan od koordinatora skupa, i Edin Veletovac, MA, predsjednik Udruženja BATHINVS. Brigić  i Veletovac su u kratkim crtama upoznali goste sa Udruženjem, onim što ih je motiviralo za osnivanje Udruženja te o planovima za budućnost. Kako su naveli cilj je da predavanja ovoga tipa postanu tradicija ali da se svake godine mjesto predavanja mijenja prateći tok rijeke Bosne.

 

Prvo predavanje umjesto opravdano odsutne Amre Šačić održala je Ivana Božić. Božić je u kratkim crtama upoznala posjetioce o kontinuitetu življenja na prostoru Sarajevskog polja još od neolita, preko butmirske kulture, stvaranja dezidijatskog naroda pa do rimskog osvajanja te pacifikacije ovog prostora. Nakon općeg uvoda Božić je predstavila sam nastanak Aquae S… od malog ilirskog naselja pa preko municipija i kolonije sve do republike Aquae S. Ostatak predavanja se odnosio na historijat istraživanja od Arthura Evansa 1880. godine preko Karla Patscha, Ćire Truhelke  pa sve do modernih istraživanja Envera Imamovića, Mirze Hasana Ćemana i Adnana Busuladžića. Posjetioci su upoznati i sa relativno novim otkrićem iz 2006. godine sa lokaliteta „Krivoglavci“ kojim je potvrđeno da je područje Aquae S… imalo status municipija.

 

Drugo predavanje je održao Moamer Šehović, direktor Muzeja Sarajeva. Moamer Šehović je rođen 1974. godine, diplomirao je 2005. godine na Filozofskom fakultetu  u Sarajevu, a magistrirao 2015. na istom fakultetu. Od 2007. godine zaposlen je u Muzeju Sarajeva.  On je u okviru svoje teme predavanja „Epigrafski spomenici na prostoru Aquae S…“ upoznao posjetioce sa otkrivenim epigrafskim materijalom sa područja Ilidže i samog Sarajeva. Opisao je povoljan saobraćajni položaj ovog lokaliteta. Šehović navodi kako je na ovom području nađeno 18 natpisa, ono što se može zaključiti iz toga je kako je ovo područje bilo prilično naseljeno, da je lokalno stanovništvo poštovalo kultove Apolona Tadenusa i Tračkog konjanika. Posjetioci su upoznati i sa načinom pronalaska određenih spomenika kao što je Dioklecijanova baza koja je bila ugrađena u bazu Rustem-pašinog mosta.

Na samom arheološkom lokalitetu se na najočitiji i najlakši način može vidjeti nebriga društva i države za kulturu i historije. Posjetioci će na mjestu nekadašnjeg rimskog hospicija koji je služio za odmaranje i čišćenje naići na velike količine smeća, nepokošenu travu kao i nedostatak obilježja šta se na lokalitetu nalazilo. Nažalost turistički potencijali datog lokaliteta nisu ni blizu iskorišteni i prezentirani široj nenaučnoj publici.

U drugom dijelu ciklusa predavanje, održanom na prostoru spomenika prirode „Vrelo Bosne“, početno predavanje je održao prof. dr. sc. Salmedin Mesihović. Profesor Mesihović rođen 1975. godine, je vanredni profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu te je autor 12 knjiga. Tema Mesihovićevog predavanja je bila „Obale rijeke BATHINVS- domovina Batonovih Dezidijata“. Ovo predavanje je bilo prije svega namijenjeno studentima historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, ali je zanimljivo i drugim. Slušaoci su upoznati sa prvim spomenom imena rijeke Bosne od 3. augusta 8. godine i samim značenjem hidronima „Bosna“ koji se može povezati sa „Bat“ što znači blago, dobro pa je prema tome rijeka Bosna- dobra, blaga rijeka. Ove podatke donosi Velej Paterkul. Drugi spomen imena Bosna se odnosi na solinski natpis koji se nalazi u muzeju u Splitu. Posjetioci su upoznati i sa Dezidijatima, porijeklom njihovog naziva od totemske životinje ovna. Zbog vremenskog ograničenja predavač Mesihović se prije svega orijentisao na uzroke i sam početak ustanka. Spomenuti su glavni izvori za proučavanje „Velikog ilirskog ustanaka“ – Velej Paterkul i Kasije Dion, te da se podaci mogu pronaći i  kod Plinija Starijeg, Tacita, Svetonija, Flora. Spomenuo je materijalne ostatke u vidu „tropeuma“ iz Graduna koji prikazuje pobjedu nad domorocima ,  kameje ,,Gemma Augusteae” i nekoliko epigrafskih spomenika. Uzroci za ustanak bili su veličina provincije, nesklad u razvoju obale i unutrašnjosti provincije, kao i direktni porezi koje indogeno stanovništvo nije moglo isplatiti zbog nedostatka zlatnog novca što je dovodilo do opadanja vrijednosti njihove robe. Drugi uzrok je bio i dolazak jeftinije i kvalitetnije uvozne robe što dovodi do sloma domaćeg zanatstva i trgovine. Uzroke je trebalo tražiti i u rimskom prisvajanju onoga što se nazivalo općinska zemlja kod lokalnih naroda, ali je za rimljane to ničija zemlja koja postaje državna. Konačno prilika za dizanje ustanka se stvorila kada je na malom području zbog okupljanja za rat protiv Makromana skupljen veliki broj naoružanih lokalnih auksilarnih trupa.

Posljednje predavanje na skupu je održao Filip Budić, BA; rođen 1991. godine , apsolvent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. On je na vrlo živopisan i zanimljiv način prenio iskustva sa arheoloških iskopavanja pod vodstvom „Ruskog arheološkog društva“ i u kratkim crtama upoznao prisutne sa civilizacijom koju su razvili Skitski narodi. Dio Budićevog predavanja je bio posvećen klimatskim odlikama date regije i historijatu istraživanja države Tuve. Prva istraživanja su započela još za vrijeme vladavine cara Petra Velikog. Posjetioci su upoznati sa „skitskom dolinom kraljeva“ čije se bogatstvo smije uporediti sa onim što je pronađeno u egipatskoj „Dolini kraljeva“. Budićevo predavanje je pratila prezentacija sa zanimljivim slikama koje su dočaravle ono o čemu je predavač pričao. Posjetioci su upoznati i sa historijskim izvorima koji spominju skitske narode, te sa „skitskom trijadom“ najmanjim zajedničkim sadržaocem za desetine skitskih hordi koje su naseljavale ogroman prostor od srednje Azije i granice sa Kinom na istoku pa sve do istočne Europe na zapadu. Na kraju se gost predavač potrudio da predstavi i današnju modernu kulturu države Tuva koja je zanimljiv koktel različitih naroda, tradicija i etapa u razvoju društva, od moderne zapadne kulture pa sve do generacijama starih šamanskih običaja.

Na kraju treba pohvaliti Udruženje BATHINVS koje se potrudilo da organizuje zanimljiv ciklus predavanja o bitnoj etapi u razvoju i historiji ovih prostora. Nadati se da će predavanja ovoga tipa da zainteresuju naučnu ali i širu javnost za područje Bosne i Hercegovine u antičko doba.”