Na kraju kalendarske godine, 21. decembra na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu upriličena je promocija izdanja Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS. Predstavljene su četiri monografije prof.dr. Salmedina Mesihovića. Riječ je o stručnim knjigama iz oblasti antičke historije („Geneza zla“, „Bitka za Ilirik“, „Helenske apoikije u Siciliji i Italiji“ i „Liberalna frakcija rimskog nobiliteta“).
Dženan Brigić, potpredsjednik Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa, drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS prvi se obratio prisutnima i predstavio u kratkim crtama historijat BATHINVSA, prethodne projekte i daljne planove. Posebno se osvrnuo na uspješno održan naučni skup povodom pedesetogodišnjice smrti prof. dr. sci. Esada Pašalića, prvo izdanje Acta Illyrice, a ujedno najavio još jedno izdanje Acta Illyrice koje će se naći uskoro u štampi čija promocija će biti jedan od narednih projekata u organizaciji Udruženja BATHINVS. Za narednu godinu najavljen je još jedan ciklus javnih pradavanja, a spomenuto je i da je u ovoj godini prošireno članstvo u Udruženju.
Prvo ime promocije svakako je bio prof. dr. emeritus Enver Imamović. Na sebi svojstven i unikatan način predstavio je dvije knjige Salmedina Mesihovića, „Bitka za Ilirik“ i „Geneza zla“. E. Imamović je najprije uputio velike pohvale za profesora S. Mesihovića, te nekoliko puta naznačio da je riječ o promociji čak četiri stručne knjige jednog autora koje su napisane u relativno kratkom vremenskom periodu. „Bitka za Ilirik“, prva je knjiga o kojoj je pričao Imamović. Navodeći činjenicu kako je i ranije S. Mesihović pisao u ovoj temi u nešto manjem i obimnijem izdanju pod naslovom „Rimski vuk i ilirska zmija“, E. Imamović sam naslov knjige „Bitka za Ilirik“ naglašava kao znatno primamljiviji običnom čitaocu kojeg interesuje antička i ilirska prošlost. Naznačio je navedenu publikaciju kao najbolju dosad napisanu knjigu u kontekstu Velikog ilirskog ustanka. E. Imamović se osvrnuo i na rimske izvore koji su Veliki ilirski ustanak spomenuli kao najveći još od vremena Drugog punskog rata i dolaska Hanibala pred bedeme Rima. Citirajući rimske izvore i brojku od 800 000 ustanika, koju spominju, emeritus Imamović je ukazao na značaj ustanka koji je izbio negdje na teritoriji ilirskog naroda Dezidijata. Kratki čas historije, profesor je završio posebnim pohvalama za veliki doprinos u izučavanju ove teme, autora knjige Salmedina Mesihovića.
Druga publikacija „Geneza zla“, također je prema mišljenju recezenta E. Imamovića svojevrsno osvježenje o knjigama koje govore o ekonomskoj krizi koja je zahvatila rimsku republiku. Promotor je istakao posebnu vrijednost publikacije u obimnoj hrestomatiji izvora koji se nalaze na više od stotinu strana u prvim dijelovima knjige. Ti izvori su prevedeni na bosanski jezik i predstavljaju veliko bogatstvo za buduća istraživanja. O ne baš popularnoj temi među balkanskim naučnicima iz klasičnog rimskog razdoblja, pričao je E. Imamović i poseban osvrt stavio na analizu agrarne krize i svih njenih aspekata, uključujući i uzroke, te posljedice koje su se odrazile na cjelokupno društvo tadašnje Rimske države. Izlaganje je ispraćeno gromoglasnim aplauzom ispunjenog amfiteatra Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Druge dvije knjige, autora Salmedina Mesihovića predstavio je prof.dr. Drago Župarić sa Katedre za latinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Publikaciju, „Liberalna frakcija rimskog nobiliteta“, D. Župarić je okarakterisao kao izuzetno značajnu jer predstavlja temu koja istražuje rimski nobilitet, koji je u vrijeme republike bio aktivan i turbulentan sa mnogo političkih previranja. U knjizi su obrađena dvojica vojskovođa Gaj Lelije i Scipion Emilijan, savremenici iz punskih ratova, a posebna vrijednost publikacije, prema mišljenju D. Župarića jeste veliki broj korištenih izvora, kako grčkih tako i latinskih pisaca. U daljnjem izlaganju navodi prisutnost u knjizi vrlo razumljiog jezika i kritičkog odnosa prema izvorima što je bilo i neophodno s obzirom na kompleksnost teme. Recezent navedene knjige bio je D. Župarić, kao i četvrte knjige S. Mesihovića pod nazivom „Helenske apoikije u Italiji i Siciliji“. Promotor, publikaciju smatra drugačijom od prve knjige, ali jednako kvalitetnom i razumljivom. Naglašeno je obilno korištenje izvora i naslov koji u potpunosti odgovara sadržaju. U svojstvu profesije kojom se bavi, D. Župarić se najprije osvrnuo na etimologiju grčke riječi apoikos, a zatim je prisutnima i objasnio. U daljnjem izlaganju navedene su velike naučne vrijednosti oba ova izdanja knjiga Salmedina Mesihovića.
Moderator na promociji izdanja BATHINVSA, doc.dr. Benjamina Londrc istakla je veliku zahvalnost Enveru Imamoviću i Dragi Župariću na promociji knjiga i poučnom izlaganju. Sljedeći se prisutnima obratio Salmedin Mesihović i izlaganje počeo citirajući pokojnog profesora Marka Šunjića. U daljnjem izlaganju o svoje četiri publikacije je onako skromno i kratko govorio, spomenuvši samo da je pisao o Velikom ilirskom ustanku, krizama rimske republike i helenskom naseljavanju. Nešto više je ukazao na značaj i nesagledive posljedice koje je sa sobom donio završetak Velikog ilirskog ustanka. Naveo je činjenicu da je oko trideset posto ilirske populacije nestalo u troipogodišnjem ratu vođenom u skoro čitavom Iliriku, te spomenuo Dezidijate kao nosioce otpora koji su izgubili oko pedeset posto populacije i kasnije se romanizirali, te postali uklopljeni u mediteranski civilizacijski svijet.
Izlaganjem Salmedina Mesihovića završen je prvi dio promocije, a ubrzo je počeo i drugi tematski posvećen nedavno objavljenom „Vodiču za antičko naslijeđe u Sarajevu i njegovoj okolini“ / „Ancient heritage guidebook for the city of Sarajevo and the surroundings“. Riječ je o dvojezičnom izdanju koje je nastalo u okviru istoimenog projekta Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo koje ima za cilj približiti turistima antičko naslijeđe grada Sarajeva i njegove okoline. Autori ove publikacije su mladi stručnjaci iz oblasti antičke historije doc. dr. Amra Šačić Beća i dr. Edin Veletovac. Riječ da nešto više kaže o ovom Vodiču uzeo je promotor istog prof.dr. Adnan Busuladžić sa Katdere za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Važnost ovog rada, prema mišljenju promotora ogleda se u tome što daje sveobuhvatan i jasan pregled naslijeđa klasične civilizacije koja se može naći u Sarajevu i njegovoj bližoj okolini. Potom je istakao veliku vrijednost Vodiča za turiste i druge posjetitelje Sarajeva koji se žele približiti antičkoj prošlosti. A. Busuladžić je spomenuo lokalitet na Ilidži, rimsko naselje Aquae, osvrnuo se na njegov veliki značaj još u rimskom periodu i nedovoljnu očuvanost i zanimanje za ovaj bogati arheološki lokalitet u današnjem vremenu. Prema mišljenju promotora, veliki turistički potencijal koji ima to rimsko naselje i općenito sarajevski kraj kada su pitanju spomenici iz antičkog perioda nedovoljno je iskorišten. A. Busuladžić je istakao da se bogatstvo Vodiča ogleda u dvojezičnoj sadržinskoj formi u kojoj je napisana publikacija.
Posljednji dio odnosno završnu riječ na promociji trebali su uzeti autori Vodiča za antičko naslijeđe u Sarajevu, doc.dr. Amra Šačić Beća i dr. Edin Veletovac. Međutim, predsjednik Udruženja BATHINVS, E. Veletovac bio opravdano odsutan, te je autorica Šačić Beća predstavila „Vodič za antičko naslijeđe u Sarajevu i njegovoj okolini“. Iako u nešto manjem formatu u odnosu na prethodno četiri predstavljene publikacije, A. Šačić Beća je istakla kako je riječ o iscrpnom radu i trudu koji se uložio kako bi nastao Vodič. Autorica je istakla da se nada da će sa ovim antičkim izdanjem znatno napredovati turistički potencijal koji posjeduje sarajevsko polje kada je u pitanju antički period. Istaknuta je i značajna uloga i čast jer je prostor Sarajeva bio pod uticajem i djelovanjem visoko razvijene mediteranske civilizacije. Završni dio izlaganja, A. Šačić Beća je iskoristila da se zahvali na dolasku velikog broja ljudi. Promociji izdanja BATHINVS prisustvovalo je mnogo poznatih imena iz akademskih i naučnih krugova, značajan broj profesora sa drugih fakulteta, istanutih političkih ličnosti, te nekoliko novinara i veliki broj studenata
Autor izvještaja : Aldin Ćatić (Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS )
