U petak 18. decembra 2025. godine u čitaonici Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održan je razgovor o knjizi „Historija antičkih Daorsa na istočnom Jadranu od 2. stoljeća prije nove ere do 2. stoljeća nove ere“/The History of the Ancient Daorsi in the Eastern Adriatic from the Second Century BCE to the Second Century CE. Događaj je organizovan u čitaonici Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u saradnji Centra za historijska istraživanja i Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS, koji je ujedno i izdavač ove publikacije. Promotori knjige bili su: prof.dr. Amra Šačić Beća (Odsjek za historiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu) i prof.dr. Adnan Kaljanac (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), dok je moderatorica razgovora bila Dženana Kurtović, MA (J.U. Muzej Sarajeva).
Nakon kratkih uvodnih obraćanja, moderatorica programa postavila je nekoliko tematskih pitanja kojima je otvorila zanimljivu i dinamičnu diskusija o sadržaju, metodologiji i važnosti knjige. Pomalo netipično za ovakve promocije, razgovor je započeo sam autor knjige, Đani Behram koji je govorio o vlastitoj povezanosti sa temom. Istakao je kako se još kao dječak počeo zanimati za lokalitete povezane sa Daorsima, što je kasnije usmjerilo njegov akademski put. Behram je inače magistrirao na Univerzitetu u Bergenu (Norveška).
Nakon autora, riječ je preuzela prof.dr. Amra Šačić Beća koja je istakla da knjiga predstavlja značajan doprinos razvoju bosanskohercegovačke historiografije, posebno kada je riječ o proučavanju Daorsa, iako kao recenzentica nije saglasna sa svim tezama koje autor iznosi. Ona je detaljno govorila o metodološkom okviru koji Behram koristi, naglašavajući uticaj skandinavske škole, što se vidi u pristupu analizi izvora i načinu struktuiranja teksta. Profesorica je posebno pohvalila autorovu upotrebu recentne literature i savremenih autora. Šačić Beća se osvrnula i na izvornu građu o Daorsima, istaknuvši da se oni uz Delmate ubrajaju među ilirske narode s prostora današnje Bosne i Hercegovine koji se najčešće spominju u antičkim izvorima. Istakla je važnost kritičkog pristupa terminologiji koju autor koristi, te posebno naglasila da se mora praviti razlika između političkih i društvenih struktura koje su postojale prije i poslije dolaska Rimljana. Također, Šačić Beća se osvrnula na pitanje identiteta Delmata prije i poslije dolaska Rimljana.
U svom izlaganju, prof.dr. Adnan Kaljanac dao je arheološku perspektivu na temu, podsjećajući prisutne da se arheologija i historija, iako komplementarne, oslanjaju na različite izvore i metode. Dok historija primarno koristi pisane izvore kako bi rekonstruisala prošlost, arheologija se temelji na materijalnim ostacima – predmetima, strukturama i slojevima tla – se često pruža hipoteze i interpretacije na osnovu fizičkog konteksta i nalaza. Kaljanac je naglasio da arheologija može potvrditi, ali i dovesti u pitanje zaključke koji se temelje isključivo na pisanim izvorima, čime se postiže šira i dublja slika prošlih društava. Posebnu pažnju posvetio je arheološkim lokalitetima koje su naseljavali Daorsi, posebno Ošanjićiima i Stocu. Također, i on se osvrnuo na pitanje identiteta Daorsa, ističući kako se radi o složenom i višeslojnom pitanju. U fokusu njegovog izlaganja bili su putevi koji su se nalazili na teritoriji Daorsa.
Autor Đani Behram govorio je o istraživanju Ilira u Norveškoj, gdje trenutno živi i radi, te mogućnostima međunarodne saradnje na projektima koji bi doprinijeli boljoj afirmaciji ilirske baštine i njenom pozicioniranju u okviru evropske antičke historije. Na kraju je uslijedila veoma zanimljiva disksusija, gdje je publiku interesovalo identitet Daorsa, te lokalitet Ošanjići kod Stoca. Prof. Šačić Beća, Đani Behram, MA i prof.dr. Adnan Kaljanac su publici odgovarali na postavljena pitanja. Posebnu pažnju izazvao je lokalitet Ošanjići, gdje su se prisutni interesovali o načinima gradnje, posebno u upotrebi velikih kamenih blokova, te je prof. Kaljanac govorio da je riječ o mikenskom načinu gradnje – što je osobenost koju dijele jedino Mikena i Ošanjići kod Stoca.
Organizatori se zahvaljuju svim prisutnim na dolasku i doprinosu dinamičnoj i kvalitetnoj diskusiji.
