Četvrti ciklus javnih predavanja koja je, u saradnji sa Pravnim fakultetom Univerziteta u Zenici, organizovalo Udruženje „BATHINVS“, održan je 23.4.2019. godine. Tradicija dobre posjećenosti i vrhunskog kvaliteta predavanja su i ove godine privukle veliki broj studenata, profesora ali i šire javnosti. U oviru teme ciklusa javnih predavanja „Kulturno-historijski razvoj prostora gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne (Bathinvs) u rimskom periodu“, prisutnima su rezultate svojih istraživanja predstavili uvaženi profesori prof.dr. Adnan Kaljanac i doc.dr. Amra Šačić-Beća. Domaćin gostima je bila katedra za Historiju države i prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, s ciljem da informiše studente i zainteresiranu javnost o aktivnostima i rezultatima naučnih istraživanja u oblasti antičke historije.

Četvrti ciklus javnih predavanja otvorila je koordinatorica projekta, doc.dr. Benjamina Londrc izrazivši zadovoljstvo što će se izuzetno cijenjeni i naučno afirmisani stručnjaci i ove godine obratiti u sklopu ciklusa javnih predavanja.  Prof.dr. Dževad Drino, šef katedre za Historiju države i prava, zaželio je dobrodošlicu predavačima, naglasivši zadovoljstvo zbog saradnje Pravnog fakulteta sa Udruženjem „BATHINVS“, te profesorima sa Odsjeka za historiju i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Prvo izlaganje održao je prof.dr. Adnan Kaljanac, profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, na temu: “Arheološke interpretacije prostora gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne”. Profesor Kaljanac je izdvojio neke od najznačajnijih arheoloških lokaliteta: Doboj, Gračac, Crkvina u Makljenovcu, Tešanj, Maglaj, Zenica, te Babino polje u Donjoj Gračanici. Za svaki od spomenutih lokaliteta navedeni su precizni nalazi uz propratne fotografije. Izdvojićemo najznačajnije zaključke izlaganja. Do 1990. godine na području oko Doboja su registrirana sveukupno tri lokaliteta iz antičkog perioda: Gračac kod Alibegovića, evidentiran bez istraživanja, Crkvina istraživana u više navrata, Gradina u Makljenovcu istraživana u više navrata. Lokalitet Gračac reprezentira prostor koji je na osnovu površinskih nalaza u Arheološkom leksikonu definiran kao prahistorijsko i rimsko naselje. Prof. Kaljanac je naglasio kako se pored Arheološkog leksikona ovaj lokalitet ne spominje na drugim mjestima. Crkvina u Makljenovcu je istraživana tokom Austro-Ugarskog perioda od strane Radimskog, te su nalaze sa ovog lokaliteta obrađivali također Patsch i Sergejevski. Nakon 1945. godine lokalitet su istraživali Basler i Irma Čremošnik. Gradina u Makljenovcu je istraživana tokom 60-tih godina. Utvrđeno da se radi o rimskom castrumu veličine 160×134 metara i i prema tipu odgovarao auksilijarnim kastrumima. profesor Kaljanac je objasnio kako je u literaturi do 1990. godine na području oko Tešnja i Maglaja registrirano sveukupno pet lokaliteta iz antičkog perioda: Crkvište u Radešići – evidentiran, Kućerine kod Miljanovca – evidentiran, Šehin Kamen kod Donje Paklenice (nalazi kovanica), Gromile (Crkvište) – istražen u potpunosti, Lokalitet Crkvina u Žabljaku, istražen sondažno.

Posebnu pažnju prisutnih izazvao je dio izlaganja posvećen lokalitetima na području Zenice.  Evidentirano je sveukupno 16 lokaliteta iz antičkog perioda: istraživana – četiri, neistraženi – dvanaest. Babino polje u Donjoj Gračanici je spomenuo Carl Patsch; Bišće je srednjovjekovno groblje u kojem je evidentirana jedna rimska ara posvećena Herkulu iskorištena kao stećak; Crkve u Drivuši gdje je pronađeno šest grobova rimskog perioda; Cvrkavlje je lokalitet sa evidentiranim vodovodom i drugi. Svoje izlaganje prof. Kaljanac zaključio je raspravom o srednjobosanskoj kulturi – pitanjem položaja “Dezidijata” i sprovedene romanizacije. Posebno su izdvojena mišljenja eminentnih naučnika Paškvalina, Mesihovića i Džine.

Nakon predavanja profesora Adnana Kaljanca, prisutnima se obratila doc.dr. Amra Šačić-Beća, jedan od vodećih stručnjaka za antičku epigrafiju u Bosni i Hercegovini. Profesorica Šačić- Beća govorila je na temu „Rimsko osvajanje i njegove posljedice u dolini rijeke Bosne“.  U okviru izlaganja naglašeno je kako se prostor današnje Bosne i Hercegovine, u kontekstu rimske interakcije sa Zapadnim Balkanom, definiše kao unutrašnjost Ilirika. Iako se ne zna kako su prostor današnje Bosne i Hercegovine Rimljani zvali prije osvajanja, postepenim pokoravanjem autohtonih zajednica, taj prostor je postao dio rimskog Ilirika. Prof. Šačić-Beća je objasnila kako je pokoravanje pojedinih zajednica trajalo decenijama ili čak stoljećima, te da se u skladu s tim osvajanje jadranskog zaleđa, odnosno unutrašnjosti Ilirika, treba pratiti kroz vojno-političku interakciju Rima sa pojedinačnim autohtonim zajednicama i politijama. Kada je riječ o prostoru doline rijeke Bosne, to rimsko osvajanje se odnosi na osvajanje pretpostavljenog teritorija etničke skupine Desidijata. Poseban dio izlaganja posvećen je izvorima koji daju podatke o teritoriji Dezidijata: Veleju Paterkulu i Dionu. Istaknuto je koje su to faze rimskog osvajanja bosanskohercegovačkog prostora, uz detaljan prikaz teorija istaknutih naučnika Marijete Šašel Kos, Alke Domić-Kunić i Danijela Džine. Doc.dr. Šačić-Beća se posebno osvrnula na uspostavu rimske vlasti u jugoistočnoj Panoniji, Bellum Pannonicum, koji je za razliku od Oktavijanovpog pohoda u Iliriku, loše posvjedočen rat u antičkim izvorima. Ni u ovom dijelu izlaganja nije izostalo slikovito iznošenje podataka crpljenih iz samih antičkih izvora. Prisutne je posebno zainteresovalo pitanje Agripinih vojnih akcija u Panoniji, te djelovanje njegovog nasljednika Tiberija. Prisutni su uživali u opisima Tiberijevog djelovanja, koji kako to navodi Svetonije „sjedeći na golom busenju uzima hranu i često bez šatora noćiva“.. Izlaganje je upotpunjeno govorom o najznačajnijem događaju kada je riječ o rimskom osvajanju unutrašnjosti Ilirika, odnosno prostora Bosne i Hercegovine- Bellum Batonianum ili Velikom ilirskom ustanku. Svetonije pobunu naziva „najozbiljnijom od svih ratova nakon punskih“.. Posebno su obrazloženi uzroci nezadovoljstva, razlozi za ustanak, te povod i posljedice ustanka.  Profesorica Šačić-Beća je izlaganje zaokružila govoreći o pravno-političkim i kulturnim aspektima romanizacije, te urbanizaciji municipija Bistua Nova. Zahvaljujući bogatim slikovnim prikazima, posjetioci su se na tren mogli vratiti u vrijeme antike i stvoriti potpuniju sliku o izloženoj materiji.

U prilog tvrdnji da je predavanje izazvalo veliko interesovanje, pored pune sale posjetioca, govore i postavljena pitanja prisutnih nakon završenih izlaganja. Tokom diskusije je bilo govora o trenutnom stanju u bh arheologiji te stanju lokaliteta na području Bosne i Hercegovine. Studenti Pravnog fakulteta izrazili su želju da učestvuju u nekim od arheoloških istraživanja u budućnosti. Enciklopedijsko znanje profesora-predavača, aktuelne teme i ljubaznost domaćina, učinile su i ovogodišnji ciklus javnih predavanja izuzetno uspješnim.

U završnom dijelu ciklusa javnih predavanja prof.dr. Dževad Drino se još jednom zahvalio prisutnima i predavačima, uz želje za nastavak uspješne saradnje sa udruženjem „BATHINVS“.