Nakon uspješnog predavanja dr. sc Uroša Matića, u četvrtak 03.06.2021. sa početkom u 18 00 sati na ZOOM platformi predavanje je održao Siniša Bilić – Dujmušić, sa Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Riječ je, zapravo, o petom ciklusu javnih predavanja u organizaciji udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa, drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS i Centra za historijska istraživanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Tema predavanja doc. dr. Bilića Dujmušića bila je „Konkretizacija podataka iz antičkih izvora“ gdje je autor predstavio neke značajne epizode iz ilirske povijesti. Moderatorica predavanja bila je doc.dr. Amra Šačić (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), a kordinatori projekta bili su dr. sc. Edin Veletovac i Dženana Kahriman, MA iz udruženja BATHINVS. Zainteresovani su mogli predavanje pratiti i live putem fb stranice udruženja BATHINVS. Ispred pomenutog udruženja prisutne je prvo pozdravio predsjednik dr. sc Veletovac, a potom je Šačić Beća upoznala sa biografijom Siniše Bilića – Dujmušića. Siniša Bilić – Dujmušić je diplomirao  na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je stekao stručni naziv profesora povijesti i diplomiranog arheologa. Godine 1992. primljen je u svojstvu mlađeg istraživača na projekt prof. dr. Slobodana Čače. U maju 2005. godine obranio je disertaciju pod naslovom “Oktavijanova kampanja protiv Delmata 34.-33. pr. Kr.”  na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru. Na istom Odjelu bio zaposlen najprije kao asistent, potom je angažiran i u zvanju docenta. Od 2012. godine akademsku karijeru nastavio je na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Autor je više naučnih radova iz rimske provincijalne historije i arheologije koji su objavljivani u referetnim časopisima poput Journal of Roman archaeology, Diadora, Histria antiqua i dr. Također izvorni naučni radovi Siniše Bilića Dujmušića publikovani su okviru izdavačke djelatnosti Oxford: Archaeopress, jednog od vodećih svjetskih izdavača iz oblasti arheologije. Pored Univerziteta u Zadru i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, doc.dr. Bilić – Dujmušić je bio anagažiran u svojstvu docenta na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sudeći prema studentskim evaluacijama kolega Bilić – Dujmušić slovi za jednog od najboljih hrvatskih predavača iz oblasti antičke historije. Između ostalog na  Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu bio najbolje ocjenjeni profesor. Mentor je na izradi više doktorskih disertacija i izuzetno je posvećen edukciji mladih klasičnih historičara i arheologa.

 Bilić – Dujmušić je predavanje započeo prikazom razglednicom, te je prisutne upitao iz kojeg perioda je razglednica, odnosno na osnovu čega se zna vrijeme nastanka teksta na razglednici? Prisutni su odgonetnuli da je takvo nešto moguće na osnovu poštanske markice. Autor je predavanje podijelio u nekoliko cjelina. Prvi dio je posvećen ranoj Saloni. Autor smatra da Salona nije isejska naseobina, te da su sami Isejci tvrdili da ona nije njihova. Prelomna tačka u razvoju Salone jeste dolazak Cezara za upravitelja Ilirika, odnosno kada dolaze rimski i italski trgovci. Drugi dio bio je posvećen bici kod Traurida, odnosno Bilić – Dujmušić je predstavio različita mišljenja koja vladaju u historiografiji o tome gdje se Trauridi nalaze. Prvo rješenje su ponudili Dubrovčani da je riječ o otoku Šipan, a drugo o o toku Šćedro. Doc.dr. Bilić – Dujmušić se ne slaže ni sa jednim od ova mišljenja, te smatra da bi taj otok trebalo tražiti između Hvara i Korčule, a i na kraju je došao do zaključka da su to Pakleni otoci. Još uvijek nije poznato kako su se Pakleni otoci zvali u antici. Treći, a čini se i najveći dio predavanja bio je posvećen bici kod Krka, koja se odigrala 49. godine pr.n.e. Veći dio izvorne građe o ovoj bici je, nažalost, izgubljen, pa je najobimniji autor koji je ostavio podatke zapravo Lukan. Bilić – Dujmušić je naglasio da se ova bitka pogrešno intepretira u javnosti, pa se svake godine slavi kao bitka u kojoj su prvi put upotrijebljena drvena burad. Potom, pažnja je posvećena bici, gdje je autor uz mnoštvo slikovnih prikaza nastojao što jednostavnije i vjerodostojnije prikazati bitku između Cezarove i Pompejeve flote. Analiziran je Lukanov opis, kao i opis zamke koja je postavljena neprijatelju. Na kraju, Bilić – Dujmušić je došao do zaključka da je zamka zapravo jedna linija teškog lanca, usidrenog za morsko dno ispod površine mora i prišvršćena za stijenu (otok sv. Marko). Kao glavnog krivca za poraz Cezarovih snaga, izvori tj. sam Cezar prepoznaje u Titusu Pullo-u. Autor je za kraj izdvojio nekoliko važnih savjeta koja se tiču povijesti i današnjice, a posebno se dojmljivim čini savjet da učenik MORA nadmašiti svoga učitelja.

Predavanje je bilo izuzetno popraćeno o čemu svjedoči i diskusija koja je uslijedila nakon predavanja. Bilić- Dujmušić je opravdao epitet jednog od najboljih predavača antičke prošlosti u našoj regiji. Za nadati se da će ubrzo slično predavanje biti organizovano na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu ukoliko to epidemiološke prilike dozvole. Na kraju, zahvaljujemo se doc. dr. Siniši Biliću – Dujmušiću na veoma interesantnom satu povijesti i što je sa nama podijelio svoja iskustva i zapažanja.

Dženana Kahriman, MA