Nakon uspješne realizacije naučnog skupa donosimo vam izvještaj o dešavanjima na istom. Članovi Udruženja BATHINVS ističu svoju veliku zahvalnost prije sveg prof. emeritusu dr. Imamoviću i ostalim članovima VKBI-a na pozivu za suradnju, a potom i svim izlagačima koji su se odazvali na poziv . Doista je od velikog značaja za nas kada vidimo kako eminentni naučnici iz bosanskohercegovačkih univerziteta i drugih institucija podržavaju naš rad i pružaju nam pomoć u daljnjem amfirmisanju među naučnom scenom. Zahvalnost dugujemo i mladim kolegicama Arneli Selimović, BA i Saimi Lojić, BA koje su u svojstvu hostesa pomogli nam da se naši gosti u učesnici osjete dobrodošlima, kao i kolegici Dženefi Merdanić, BA koja je bila zadužena za praćenje naučnog skupa i pisanje izvještaja o istom.
,, Inicijativom prof. emeritusa dr. Envera Imamovića, u suradnji sa Udruženjem za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS, dana 12.10.2016., sa početkom u 10:00 h, u prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca je održan Naučni skup na temu Cilj i posljedice rimskog osvajanja područja današnje Bosne i Hercegovine. Skupu su prisustvovali ugledni izlagači i predavači, istaknuti u poljima svoga rada, sa više univerziteta i institucija u Bosni i Hercegovini: Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Tuzli, Univerziteta u Mostaru, te Komisije za zaštitu spomenika BiH i Muzeja Sarajeva. Najistaknutiji među njima je bio inicijator i član organizacionog odbora prof. emeritus dr. Enver Imamović kao nekadašnji profesor većine, ako ne i svih izlagača Skupa. Ostali članovi organizacionog odbora su prof. dr. Bego Omerčević, nositelj kolegija Stari vijek na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli, prof. dr. Salmedin Mesihović, šef Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu te Sanda Hasagić, MA ispred Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS. Skup su, svojim prisustvom, uveličale i neke ličnosti sa bosanskohercegovačke političke scene, kao i predstavnici nekoliko medijskih kuća.

Sanda Hasagić, MA, kao sekretar organizacionog odbora, se prva obratila učesnicima i posjetiocima predstavivši temu predstojećeg skupa. Nakon Hasagić, prisutnima se predstavio i generalni sekretar VKBI Emir Zlatar koji je poželio dobrodošlicu svima prisutnima te ih upoznao sa radom Vijeća istaknuvši prof. emeritusa dr. Envera Imamovića kao člana Vijeća. Zlatar je tom prilikom pozvao i sve ostale da se priključe radu Vijeća te naveo da su svi dobrodošli. Svoje predstavljanje je završio molbom za minutu šutnje u čast nedavno, tragično, preminulim kolegicama sa Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Uvodnu riječ je imao prof. emeritus dr. Enver Imamović pri čemu je prezentirao historijat istraživanja antike na području današnje Bosne i Hercegovine od osnivanja Zemaljskog muzeja do danas. Samim tim je istaknuo značajne historičare i arheologe poput Karla Patscha, Ive Bojanovskog i drugih. Profesor je također naglasio važnost rimskog prisustva i ostavštine na ovim prostorima.

Nakon uvodne riječi, prof. emeritus dr. Enver Imamović je pristupio izlaganju svoga rada pod naslovom Cilj i posljedice rimskog osvajanja područja današnje Bosne i Hercegovine. Kroz to izlaganje je predočio cjelokupno prisustvo Rima na ovim prostorima, od njihovog dolaska, ratova u trajanju od preko 150 godina, preko urbanizacije i romanizacije, te eksploatacije bogatih rudnih nalazišta do praha i pepela koji su ostali nakon pada Zapadnog rimskog carstva. Posljedice svega toga su bile mnogostruke. Cjelokupni potencijal domaćeg stanovništva je bio u službi Rima, dok se u drugu ruku cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine infrastrukturalno i kulturološki postepeno preporodilo. Dokazi tog preporoda su putne mreže, kanalizacioni sistemi, vodovodi, izgradnja infrastrukture iako, u prvom redu, domorodačko stanovništvo nije imalo puno koristi od toga.

Nakon ovog zanimljivog i harizmatičnog izlaganja, prof. dr. Salmedin Mesihović je najavio prof. dr. Begu Omerčevića koji se za početak obratio prisutnima zahvalom za dolazak. Omerčević je naglasio ogroman doprinos prof. Imamovića u izučavanju historije i arheologije Bosne i Hercegovine u antičko doba, te naglasio vezu Filozofskog fakulteta u Tuzli sa Filozofskim fakultetom u Sarajevu i njihovu neprekidnu suradnju. Izlaganje svoje teme Refleksija krize Rimskog carstva na bosanskohercegovačkom prostoru izlagač je započeo riječima da se kroz historiju sve ponavlja, pa je u tom slučaju model krize Rimskog carstva model koji se može primijeniti i na Rusko ili Osmansko carstvo. Izlagač je doveo u pitanje kako se kriza Rimskog carstva ogledala na područje današnje Bosne i Hercegovine s obzirom da je ono bilo u sastavu Carstva i da je domorodačko stanovništvo tu krizu osjećalo u svim aspektima svakodnevnog života. U zaključnom dijelu svoga izlaganja naglasio je kako takva tema zaslužuje obiman elaborat i da mnoga postavljena pitanja na tu temu i dalje nemaju potpun odgovor.

Od prof. Omerčevića riječ je preuzeo prof. Imamović te najavio prof. dr. sci. Salmedina Mesihovića i njegovu temu Tiberije i Ilirik. Naime, Klaudije Neron, poznatiji kao Tiberije je imao intenzivne veze sa provincijama Dalmacijom i Panonijom, izvedenicama provincije Ilirik. Profesor Mesihović je prisutnima predstavio porodično stablo Klaudija Nerona, njegovu biografiju i istaknuo značajku te ličnosti kao utemeljitelja antičkog Ilirika. Tiberijeva najveća uloga je bila uloga protivnika Velikog ilirskog ustanka od 6. do 9. godine n. e. Iako je Ustanak ugušen, Tiberije je poštedio život Batona Dezidijatskog. Nakon ustanka Tiberije je izvršio konsolidaciju Ilirika, poslao je Dolabelu kao svog namjesnika u provinciji Dalmaciji, a iz tog poteza je proizišla cestovna mreža poznatija kao Dolabelin sistem cesta. Tiberije je urbanizirao Ilirik, regulisao odnose, romanizirao elitu, te smanjio poreze. Tiberijeva pobjeda nad ustanicima je ovjekovječena i na poznatoj Gemma Augustea.

Nakon izlaganja prof. Mesihovića, prof. Imamović je prokomentarisao značaj Velikog ilirskog ustanka za bosanskohercegovačku historiju i njegov utjecaj na moderne ratove. Nakon toga je najavio prof. dr. sci. Adnana Busuladžića čija je tema bila Neki primjeri rimske vojne opreme iz Tolise u Bosanskoj Posavini. Ovo izlaganje se izdvajalo od ostalih zbog svog striktno arheološkog karaktera. Busuladžić se nadovezao na temu prof. dr. sci. Salmedina Mesihovića povezavši vojnu opremu sa pomenutim Velikim ilirskim ustankom i njenu nužnost u njemu. Nakon toga, on je slikovno prezentirao dijelove vojne opreme i vojno naoružanje poput: plumbata, zapaljivih strelica, kopalja, raznih aplika, metalnog posuđa i slično. Osim opreme namijenjene ljudima, postojala je i oprema za konje. Svi prezentirani nalazi su slučajno pronađeni na lokalitetima u blizini franjevačkog samostana Vrata Bosne u Tolisi, te dokazuju vojno prisustvo, u rimsko doba, na prostoru današnje sjeverne Bosne. Osim toga, navedeni nalazi pored rimskih vila daju nove poglede na prisustvo Rima na ovim prostorima.

Završivši sa izlaganjem, prof. Busuladžić je dao riječ prof. Begi Omerčeviću koji je najavio doc. dr. Almira Marića sa Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru. Njegova tema je bila Cohortes equitatae in Humac-uloga kombiniranih kohorti sa Humca u uspostavljanju i stabilizaciji rimske vlasti. Na lokalitetu Gračine, na Humcu se nalazio rimski vojni logor koji je vrlo vjerovatno podignut u kontekstu ratova Rimljana protiv Delmata, u drugoj polovini 1. stoljeća. Logor je prošao kroz nekoliko faza, naglasio je doc. dr. Almir Marić. Nakon ratova protiv Delmata, vjerovatnost je da je korišten kao uporište u rimsko-ilirskim ratovima. Logor je svoju ulogu pronašao i nakon gušenja Velikog ilirskog ustanka. Postoje dvojbe oko toga da li je logor u to vrijeme bio svojevrsni delmatski limes, tj. dio strateške obrambene linije na potezu od Krke do Neretve. Posljednja faza humačkog logora je bila u svrhu trajnog smještaja rimskih augzilijarnih jedinica. Doc. dr. Marić je naposlijetku spomenuo kako Velej Paterkul navodi detaljan popis augzilijarnih jedinica na Humcu tokom ilirske pobune od 6. do 9. stoljeća.

Ovo izlaganje je bilo posljednje u prvoj sesiji naučnog skupa. Pri tom je uslijedila pauza pri čemu su se izlagači i gosti mogli družiti i okrijepiti te pripremiti za nastavak Skupa. Nakon polusatne pauze, prof. dr. sci. Adnan Busuladžić, kao moderator druge sesije, najavio je višu ass. Amru Šačić, MA sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ona je srdačno pozdravila prisutne, zahvalila im se na dolasku, te se posebno zahvalila prof. emeritusu dr. Enveru Imamoviću prilikom čega je istakla da niko od izlagača ne treba zaboraviti da su svi oni bili studenti dotičnog profesora. Asistentica je zatim počela izlaganje svoje teme pod naslovom Odrazi i posljedice Tiberijevog Panonskog rata na Bosansku Posavinu, te je napomenula kako se njena tema uveliko nastavlja na izlaganje prof. Mesihovića. Ona je predstavila cjelokupni historijat istraživanja tog ključnog događaja pri osvajanju Panonije. Tiberijev Panonski rat ili Bellum Pannonicum, kako ga nazivaju izvori, je bio na marginama naučne spoznaje grčko-rimskih izvora i moderne literature. Vjerovatni razlog tog Tiberijevog zapostavljanja Panonskog rata je subjektivan. Naime, Tiberije nije bio omiljen među senatorima, koji su skoro svi mahom bili rimski historičari. U svom izlaganju viša ass. se bavila etnogeografskim poimanjem Panonije u kontekstu bosanskohercegovačkog teritorija te povodima ili uzrocima Bellum Pannonicum. Kada je riječ o pitanju Segestike, početnog događaja osvajanja Panonije, naglasila je da tu problematiku ostavlja kolegama iz susjedne Hrvatske. Osvajanje Segestike je započeo Oktavijan 34. godine p. n. e., a nastavio Agripa. Nakon Agripe tu dužnost preuzima Augustov nasljednik Tiberije koji je pod rimsku vlast doveo Oserijate, Breuke, a vrlo vjerovatno i Dezidijate i Mezeje. Na kraju, viša ass. Šačić je zaključila da je Bellum Pannonicum bio povod za Veliki ilirski ustanak, nakon čega je moderator najavio višu ass. mr. Mersihu Imamović sa Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Tema više ass. mr. Imamović je bila Privredne veze provincije Dalmacije sa susjednim provincijama tokom kasne antike. Ona je za početak utvrdila važnost i granice provincije Dalmacije i smjestila njene susjedne provincije Panoniju na sjever i Gornju Meziju na istok. Ove tri provincije su imale visok stepen razvijenosti međusobne saradnje o čemu najbolje svjedoči rudarska djelatnost, čija se administracija nije morala poklapati sa granicama provincija. Rudnici srebra, olova i željeza su mogli pripadati bilo kojoj provinciji, ali i privatnim zakupnicima što najbolje ogleda vezu Dalmacije sa susjednim provincijama. Međutim, naposlijetku je došlo do prekida tih veza, upadom barbara na prostor Panonije i Gornje Mezije što je dovelo do uništavanja njihovih dobara.

Naredni izlagač je bio mr. Zijad Halilović iz Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine. Tema mr. Halilovića je bila Ilirske gradine u funkciji odbrane u ratovima sa Rimljanima. Izlagač je prezentirao historijat istraživanja gradina, te predočio funkcije gradinskih naselja kroz vrijeme, tj. od njihovog nastanka u eneolitu, pa sve do antike. Gradinska naselja su uslovljavala i poseban način svakodnevnog života, a dolaskom Rimljana one poprimaju ulogu jedinstvenog obrambenog sistema.

Nakon mr. Halilovića, svoj rad na temu Kršćanstvo u unutrašnjosti provincije Dalmacije (I-III st.) – činjenice i zablude je izložio Edin Veletovac, MA iz Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS. Veletovac je naveo da više pisanih izvora navodi kako su u provinciji Dalmaciji kršćanstvo i njegovi sljedbenici prisutni od polovine I stoljeća. Nakon toga, prisustvo kršćanstva na ovim prostorima se ne pominje do sredine III stoljeća i pojave sv. Venancija. Dakle, postavljeno je pitanje stalnog prisustva kršćanstva u prva tri stoljeća, tj. između navedena dva spomena, na današnjem bosanskohercegovačkom prostoru, čime se Veletovac bavio u svom radu.

Nakon Edina Veletovca, MA, svoje izlaganje je imao Moamer Šehović, MA iz Muzeja Sarajeva. Tema Moamera Šehovića, MA je bila Dezidijati i uspostava rimske vlasti. Šehović je u uvodnom dijelu predočio područje rasprostiranja Dezidijata na području Gornje Bosne i porječja Lašve, nakon čega se dotakao izvora koji su spominjali Ilire i stereotipe o njima. Dezidijati se nisu nešto naročito spominjali u izvorima sve dok nisu došli do ”tačke pucanja” i pobunili se protiv otimanja slobode, nametnutog poreza i regrutacije od strane Rima. To je bio posljednji veliki otpor Ilira, a Rim je doživio najteži rat još od Punskih ratova. Istaknute ličnosti tih događaja su dva Batona, jedan iz reda Breuka, a drugi iz reda Dezidijata.

Naredni izlagač je bila Sanda Hasagić, MA iz Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS, sa temom Prilog poznavanju rimske Višnjice kod Kiseljaka. Uže područje Kiseljaka je, kako je navela Hasagić, imalo kontinuirani životni vijek od prahistorije do srednjeg vijeka. Hasagić se bavila historijatom istraživanja Višnjice kod Kiseljaka te istakla, u prvom redu, Karla Patscha, fra Kruna Misila, Dimitrija Sergejevskog, Esada Pašalića, Veljka Paškvalina, Ivu Bojanovskog i druge. Također, posebno je naglasila prof. emeritusa dr. Envera Imamovića i njegov doprinos u istraživanju tog područja. Područje Kiseljaka je značajno po razvijenoj rudarskoj djelatnosti u rimsko doba.

Posljednji izlagač je bila Ivana Božić, BA sa temom Delmati-stoljetni neprijatelji Rima. Božić je, u funkciji potpredsjednika Udruženja BATHINVS, svoje izlaganje započela zahvalom prisutnima u ime Udruženja, a posebna zahvala je pripala profesorima bez kojih Udruženje ne bi bilo tu gdje jeste. Božić je Delmate nazvala ”rak ranom” Rima, te je navela kako se svaki spomen Delmata u izvorima veže uz pojmove rat i ”inat”. Naime, već prvi spomen Delmata u izvorima je vezan za negodovanje Isse i Daorsa zbog delmatskih upada na njihovo područje. Rim je uvažio tu žalbu, smatrajući da će im rješavanje tog problema biti vojna vježba usljed uljuljkanosti dugogodišnjim mirom, pri čemu su se grdno prevarili, istakla je Božić. Rimljani su tim potezom osigurali problem koji je potrajao 160 godina, a koji se može pratiti u više faza. Na kraju, Božić je spomenula nekoliko građevina koje su Rimljani podigli od plijena sa delmatskog područja: Kastorov hram, prva javna biblioteka te Oktavijanova javna biblioteka. Naposlijetku, Božić je potvrdila značaj tog ilirskog naroda samim tim što je čitava jedna provincija dobila ime po njima.

Čast da zatvori naučni skup je pripala prof. emeritus dr. Enveru Imamoviću koji je imao samo riječi hvale za sve izlagače. On je također, napomenuo kako nauka ostaje u rukama mladih ljudi zbog čega je izuzetno sretan. Bitno je napomenuti da će svi izlagani radovi biti skupljeni i objavljeni krajem tekuće ili početkom naredne godine.