Godine 2017. navršilo se pedeset godina od smrti čuvenog arheologa i historičara Esada Pašalića. Ova godišnjica je bila povod za održavanje međunarodnog naučnog skupa koji je upriličen na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 20. i 21. oktobra 2017. godine. Organizatori ovog skupa bili su Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa, drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu i JU Muzej Sarajeva. Na samom početku skupa prisutnima su se pozdravnim riječima obratili dekan FF UNSA prof.dr. Salih Fočo, prof.dr. emeritus Enver Imamović, prof.dr. Salmedin Mesihović i kćerka pokojnog prof. Pašalića akademik prof.dr. Adila Pašalić Kreso. Prilikom svojih obraćanja oni su istakli četiri dimenzije koje su obilježile život E. Pašalića: čovjek, roditelj, nastavnik i društevni radnik. U više navrata je skrenuta pažnja na ogroman doprinos koji je ovaj naučnik dao u izučavanju antičke historije Zapadnog Balkana.
Program prvog dana naučnog skupa otvoren je sesijom pod naslovom Metodološka istraživanja antičke historije i arheologije u kontekstu savremene historiografije. Izlagači su bili Moamer Šehović, MA (JU Muzej Sarajeva) i Mr.sc.Goran Behmen (Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine). M. Šehović je prisutne upoznao sa likom i djelom E. Pašalića iznoseći veliki broj, stručnoj javnosti, nepoznatih informacija kako iz akademskog tako i iz privatnog života. Također, autor se detaljno osvrnuo i na bogatu bibliografiju koju je iza sebe ostavio E. Pašalić. Magistar Behmen je kroz referat Od antičkog do srednjovjekovnog rudarstva kroz prizmu historiografije 20. stoljeća prezentirao rezultate vezane za historiju rudarstva koje je u prethodnom stoljeću ponudila historiografska literatura. Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je diskusija prilikom koje su G. Behmenu postavljena pitanja vezana za kontinuitet rudarske proizvodnje na teritoriji Bosne od antike do kraja srednjeg vijeka. G. Behmen je kao odgovor na postavljena pitanja ponudio dvije historiografske teze, prvu prema kojoj je od sedmog stoljeća do pada srednjovjekovne bosanske države postojao kontinuitet u rudarskoj proizvodnji i drugu prema kojoj taj kontinuitet pratimo od Stjepana Kotromanića. Ovu diskusiju je iskoristio profesor E. Imamović praveći iscrpnu digresiju u kojoj se osvrnuo na naučni doprinos E. Pašalića. U okviru druge sesije Prahistorijska naselja i komunikacije Zapadnog Balkana svoj rad pod naslovom Gornja Tuzla – prahistorijsko naselje sjeveroistočne Bosne izložio je Dženan Brigić,MA iz Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa, drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS. Autor je prisutne upoznao sa lokalitetom Gornje Tuzle ukazujući na historijski značaj ovog prahistorijskog naselja koje je kroz historiju bilo čest predmet izučavanja eminentnih istraživača poput Đure Baslera, Borivoja Čovića i Alojza Benca.
Završna sesija prvog dana ovog naučnog skupa naslovljena Ciljevi i posljedice rimskih osvajanja na balkanskom poluotoku ponudila je izlaganja prof.dr.sc.Siniše Bilića – Dujmišića, dr.sc.Feđe Milivojevića, dr.sc.Alke Domić Kunić i prof.dr.sc.Salmedina Mesihovića. Izlagači na ovoj sesiji dolaze sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (odsjek za arheologiju) i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Cezarov posjet Iliriku 57./56. g. pr. Kr. je naslov teksta kojeg su izložili S. Bilić – Dujmišić i F. Milivojević. Autori su analiziranjem hronologije i sadržaja Cezarovog posjeta u Iliriku nastojali da odbrane tezu o dužem Cezarovom boravku u Iliriku nego li je to ranije sagledavano u historiografskoj literaturi. Batonov ustanak je često centralna tema autora koji se bave antičkom historijom prostora zapadnog Balkana. Ovom prilikom A. Domić Kunić je predstavila isprepletene rodbinske i tazbinske veze Augusta sa zapovjednicima legija koje angažovao prilikom gušenja Batonovog ustanka. Upravu tu praksu autorica je prepoznala kao uspješnu i često korištenu s ciljem održavanja moći i kontrole u Carstvu. Salmedin Mesihović u radu Personifikacije ilirskih ethne iz Augusteja u Afrodisiju označava Oktavijanovu vladavinu kao vrijeme kada su se ilirski narodi južno od Dunava našli uokvireni u provincijski sustav rimskog imperija. Oni su se pojavili i u trijumfalnom zapisu Augusta u hramu Augusteja u Afrodisiju na što je autor stavio i akcenat u svome izlaganju. Teme izložene u posljednjoj sesiji prvog dana naučnog skupa izazvale su živu raspravu u kojoj su suprostavljena mišljenja vezana za status Ilirika u vrijeme Cezara iznijeli S. Bilić – Dujmišić i F. Milivojević sa jedne strane i S. Mesihović i Amra Šačić sa druge strane. Tom prilikom obje strane su ukazale na značaj praćenja pravne terminologije prilikom pokušaja rješavanja određenih spornih pitanja u antičkoj historiografiji.
Moderatorica prvog dana skupa bila je viša asistentica i članica Udruženja BATHINVS Benjamina Londrc, MA.
Prvi dan je zaključen zajedničkim ručkom za sve učesnike, prijatelje i saradnike Udruženja BATHINVS. Ručak je upriličen u restoranu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Nakon ručka organizator je za goste i učesnike skupa organizovao posjetu Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine gdje se čuva najvažnije arheološko blago BiH. Posebna pažnja tokom posjete posvećena je nalazima iz rudarskog distrikta sjeverozapadne Bosne jer su to eksponati čijem je pronalasku doprinio prof.dr.Esad Pašalić.
Drugi dan ovog skupa otvoren je četvrtom sesijom pod naslovom Naselja u antičkom Iliriku. O položaju i značaju otoka Mljeta u razdoblju rimske uprave govorio je Mirza Hebib, MA asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, sa Katedre za historiju prava i komparativno pravo. Posebnu pažnju prilikom prezentiranja historije Mljeta u vremenu uprave Rimljana M. Hebib je posvetio palati u Polačama. Doc.dr.sc. Amra Šačić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je predstavila genezu administrativnog razvoja rimskog naselja na Ilidži u pokušaju da dođe do odgovora na pitanje postavljeno u samom naslovu njenog izlaganja Koji je administrativni status rimskog naselja na Ilidži?. Na značaj historijskog lokaliteta na Mogorjelu ukazao je dr.sc. Edin Veletovac iz JU Muzej Sarajeva prilikom izlaganja teme Mogorjelo i problem njegovog uništenja od strane Gota početkom V stoljeća. Autor na osnovu vlastitih i istraživanja drugih naučnika otvara nova pitanja vezana za proces uništavanja Mogorjela u kasnoj antici. Također, u okviru ove sesije Šačić je izložila rad Tragovi turističkih aktivnosti u rimskom periodu na prostoru današnje Bosne i Hercegovine autora prof. dr. sc. Adnana Busuladžića (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu) koji je zbog već ranije preuzetih obaveza bio spriječen da prisustvuje ovom događaju. A. Busuladžić je naglasio razloge posjeta vojnika, veterana ali i drugih članova rimskog društva na područje današnje BiH, iznio dokaze o putovanjima te naveo koji su to lokaliteti bili posjećivani i kakav je njihov karakter. Posebnost ove sesije predstavljala je rasprava u kojoj su F.Milivojević i M. Hebib iznijeli različita mišljenja vezana za podatke iznijete u Hebibovoj temi. Također, status Mogorjela spomenut u izlaganju E. Veletovca potaknuo je S. Bilić – Dujmišića i H. Gračanina a prilikom rasprave iznesu drugačije teze o ovom pitanju ostavivši ga otvorenim za daljnja izučavanja. Određene nedoumice su iskazane i oko čitanja natpisao pronađenog u Krivoglavcima kod Vogošće.
Peta sesija je bila posvećena Rimskim komunikacijama u antičkom Iliriku a prvi izlagač je bio prof.dr. sc. Milan Lovenjak sa radom Rimska cesta (via publica) Emona – Neviodunum – Siscia – Sirmium. Pravni, tehnički i administrativni aspekti rimskih puteva u provincijama. M. Lovenjak sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani je fokus stavio na jednu od najvažnijih putnih komunikacija iz Italije prema Podunavlju. Osim toga on spominje ulogu lokalnog stanovništva u izdržavanju javnih puteva te ukazuje na važnost miljokaza u istraživanjima antičke historije. O novootkrivenoj dionici puta u sjeveroistočnoj Bosni u okviru pete sesije govorio je historičar Goran Popović. Tema koju je izložo mladi istraživač Popović je bila jedna od onih koje su izazvale najveći interes prisutnih stručnjaka budući da je izlagač prvi put javnosti predstavio rezultate istraživanja jedne do sada potpuno nepoznate ceste. Posljednji izloženi rad u ovoj sesisiji je Korelacija putnih komunikacija i mitraizma u rimskoj provinciji Dalmaciji magistrice Sande Hasagić iz Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa, drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS. Budući da je S. Hasagić iz opravdanih razloga bila odsutna njen rad je izložio dr.sc.Veletovac. U izloženom tekstu je naglašeno da se veliki broj pronađenih i potvrđenih mitraističkih spomenika nalazi se na glavnim cestovnim komunikacijama koja povezuju urbana središta Seniju, Jader i Salonu,Naronu i Epidaur. Profesor Mesihović naglasio da je ova sesija bila uistinu u duhu Pašalićevih istraživanja, te da su predstavljeni novi rezultati naučnih istraživanja izuzetno vrijedni.
Šesta sesija u okviru drugog dana naučnog skupa nazvana Epigrafski spomenici – izvor za izučavanje romanizacije i urbanizacije antičkog Ilirika okupila je renomirane stručnjake. Izlagač iz Mađarske (Pázmány Péter Catholic University) , prof.dr. sc. Péter Kovács, posjetiteljima i učesnicima skupa se predstavio sa radom ilješke o domaćem stanovništvu u Panoniji južno od Balatona. Autor se pozabavio tanjem granice panonske i keltske populacije u Panoniji koja je prema communis opinio bila rijeka Drava, ali se na osnovu novih epigrafskih nalazišta iz Mađarske može pretpostaviti da su panonski narodi živjeli i sjeverno od ove rijeke. Usvajanje latinskih vlastitih imena i nekih rimskih tehničkih termina: vlast – pravo – religija naziv je teme koju je predstavila viša asistentice Dijana Beljan, MA sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ona je istakla kako je sve manja zastupljenost latinskog jezika u akademiji uzrokovala i krivo usvajanje nekih tehničkih termina iz područja vlasti, prava i religije te je nastojala izložiti određena pravila kako bi se izbjeglo pogrešno tumačenje. Posljednji izlagač ove sesije bio je prof.dr. sc. Gligor M. Samardžić (Univerzitet u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici) sa temom Epigrafski miljokazi i njihov značaj za proučavanje rimskih komunikacija na jugu provincije Dalmacije (primjeri iz istočne Hercegovine i zapadne Crne Gore). Prezentovao je podatke o epigrafskim miljokazima, njihovom značaju i vrijednosti jer predstavljaju dokaze o postojanju rimskih komunikacija na navedenom području. Pažnju historičara je izazvao rad asistetice Beljan koja je ukazala na greške koje se čine u stručnoj historijskoj literaturi u kontekstu navođenja latinskih pojmova. Njoj je bilo upućeno nekoliko pitanja od strane H. Gračanina i M. Lovenjaka. Profesor Lovenjak je rekao da je u Sloveniji čak objavljen i riječnik koji ima za cilj da naučnicima pomogne da pravilno navode latinske pojmove. Potom je profesor Gračanin ušao u konstruktivnu raspravu sa profesorom Samardžićem u vezi sa tim šta je razlog da je III stoljeće svojevrsna renesansa za putnu mrežu u Istočnoj Hercegovini. Docentica Šačić je pitala profesora Samardžića o trenutnom stanju crnogorske antičke historiografije.
Dženan Brigić,MA iz Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa, drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS je održao polučasovnu prezetaciju o Udruženju BATHINVS koje je bilo glavni nosioc organizacije skupa. Između ostalog izdvajamo da je Brigić spomenuo da je Udruženje organizovalo tri naučna skupa, tri tematske izložbe i dva ciklusa javnih predavanja. Naglašeno je kako je najznačajniji projekat Udruženja BATHINVS je pokretanje naučnog časpisa Godišnjaka Udruženja BATHINVS Acta Illyrica. Prvi broj časopisa je objavljen u aprilu 2017. godine, a naredni broj će biti objavljen krajem 2018. godine. Nakon završetka prezetacije o dosadašnjim rezultatima rada Udruženja upriličen je ručak za sve učesnike i posjetitelje skupa.
Posljednju, sedmu sesiju, naučnog skupa pod naslovom Ekonomija rimskog Ilirika otvorila je Ivana Božić, BA (Udruženje BATHINVS) sa referatom Duhovna kultura u rudarskim distriktima rimskih provincija Dalmacije i Panonije u trećem stoljeću. Božić je predstavila epigrafske spomenike, druge segmente duhovne kulture u rudarskim distriktima Ilirika te sagledala političko značenje određenih kultova. Nakon toga, magistar arheologije Tarik Silajdžić se prisutnima obratio s temom Tipologija rimskih ciglana s prostora Bosne i Hercegovine – prilog poznavanju rimske građevinske djelatnosti u unutrašnjosti provincija Dalmacije i na prostoru južne Panonije. Obradio je primjere ciglana koji stepenom svoje očuvanosti dozvoljavaju podvrgavanje tipološkoj analizi. Ekonomska slika Zapadnog Ilirika u periodu od IV do VI veka je naslov rada sa kojim se predstavio doktorant sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Nebojša Kartalija. Autor je naglasio kako u ovom periodu dolazi do značajnih administrativnih promjena na prostoru Ilirika, te kako su politički sukobi i nestabilnost ostavili traga na ekonomski položaj stanovnika. Poseban osvrt je bio na Sirmiumu koji je predstavljao značajno političko, vojno i ekonomsko središte Ilirika. Prof.dr.sc Hrvoje Gračanim sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je na ovom skupu izložio tekst Obilježja kasnoantičkog gospodarstva u Dalmaciji u Justinijanovo doba s posebnim obzirom na prostor današnje Bosne i Hercegovine. H. Gračanin je ovom prilikom izložio rezultate istraživanja do kojih je došao analiziranjem pisanih i materijalnih izvora koji omogućavaju rekonstrukciju gospodarskih prilika u Dalmaciji. Posebna pažnja u njegovom radu je posvećena prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Prof.dr.sc. Samir Aličić (Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Katedra za rimsko pravo) je svojim izlaganjem Jurisprudent Lucije Neracije Prisk zatvorio naučni skup u čast profesora Esada Pašalića. Fokus u ovom istraživanju stavljen je na namjesnika provincije Panonije Lucija Naracija Priska koji je dao ogroman doprinos na polju razvoja rimskoga prava. Aličić je izrazio žaljenje što na skupu nije učešće uzeo veći broj stručnjaka za rimsko pravo. Na kraju prisutnim se obratila viša asistentica Benjamina Londrc, MA koja je izložila referat napisan u koautorstvu sa prof.dr. Dževadom Drinom (Pravni fakultet Univerziteta u Zenici,Katedra za historiju države i prava). Profesor Drino koji je prvi dan skupa bio prisutan i aktivno učestvovao u raspravi, zbog već ranije preuzetih obaveza, nije bio u prilici da lično prezetira svoj rad pa je to prepustio svojoj visprenoj asistentici. B. Londrc je u izlaganju njihove teme Rudarski propisi klasičnog i postklasičnog rimskog prava naglasila da izvori različite provincijencije ukazuju na unosnost eksploatacije srebra, zlata, olova i željeza na tlu rimskih provincija Dalmacije, Mezije, Dacije i Makedonije. Prisutne je interesovalo ko je prema rimskim zakonima za kaznu morao raditi u rudnicima i da li su isti pravni propisi bili u svim djelovima Carstva.
Po okončanju skupa svi učesnici su dobili primjerak prvog broja Godišnjaka Udruženja BATHINVS Acta Illyrica, knjige Historija Ilira (autora S. Mesihovića i A.Šačić) i Radova Filozofskog fakuteta u Sarajevu. Predsjednik Udruženja Bathinvs dr.sc. Edin Veletovac se zahvalio svim učesnicima na tome što su odvojili svoje vrijeme da izlože rezultete svojih istraživanja u čast prof.dr. Esada Pašalića. Podsjetio je da će svi radovi koji zadovolje kriterije časopisa Acta Illyrica biti naredne godine objavljeni u istom.
Moderatorica drugog dana skupa bila je doc.dr. Amra Šačić sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Po okončanju skupa upriličena je svečana večera za sve učesnike skupa u restoranu LA DIFFÉRENCE. To je svakako bila prilika da se učesnici malo bolje upoznaju, razmjene kontakte i dogovore buduću naučnu saradnju.
Održavanjem ovog skupa na dostojanstven način, izlaganjem naučno – istraživačkih tema, obilježeno je pola vijeka od smrti Esada Pašalića. Naučna javnost, studenti i drugi gosti su se tokom ovog dvodnevnog skupa upoznali sa likom i djelom Esada Pašalića i sa rezultatima novih istraživanja nekih od renomiranih stručnjaka iz Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine koji se bave proučavanjem antičke historije.
Autor izvještaja : Arnela Selimović, BA
Autor slika: Elma Durić
