U utorak, 26.01.2021. godine održana je online promocija četvrtog broja godišnjaka Udruženja „BATHINVS“ „Acta Illyrica.“ Organizatori promocije bili su  Udruženje „BATHINVS“, kao i Centar za historijska istraživanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U odnosu na ranije godine i „zahvaljujući“ epidemiji COVID-19 ovaj put promotori časopisa su bili eminentni stručnjaci iz regiona, a riječ je o doc.dr.sc. Martini Blečić Kavur (Fakultet za humanistične študije, Univerza na Primorskom, Slovenija), doc.dr.sc. Dejanu Gazivodi (Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Crna Gora), te dr.sc. Ivanu Radmanu-Livaji (Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska). Pored same promocije časopisa, talentovanim studentima arheologije i historije dodijeljene su nagrade „Prof.dr.Esad Pašalić.“ Moderatorica skupa je bila viša ass. Minela Radušić, MA (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu). Zaintesirani su promociju mogli pratiti i preko online platforme ZOOM, kao i zvanične facebook stranice Udruženja „BATHINVS.“

Promotorica skupa, viša ass. Radušić je u ime CeHis-a i udruženja „BATHINVS“ pozdravila sve prisutne, te je prisutne ukratko upoznala sa aktivnostima koje je udruženje „BATHINVS“ realiziralo u protekloj godini. Kako je globalna epidemija usporila sve sfere života, tako je bilo i sa naukom. Ipak, pomenuto udruženje je ponosno nastavilo „da korača“ naučnim stazama, te je bilo realizirano nekoliko projekata. Tu se posebno izdvaja promocija izdanja udruženja koja je održana u Zavičajnom muzeju u Visokom, kao i video konferencija na temu „Pitanje identiteta u Iliriku: određivanje i samoodređivanje.“ Također, u protekloj godini je bio raspisan javni poziv za nagradu „Prof.dr. Esad Pašalić.“  Četvrti broj časopisa „Acta Illyrica“ broji 8 naučnoistraživačkih radova, od kojih je od ukupno šest njih strane recenzenata ocijenjeno kao izvorni znanstveni, dok su dva pregledna. Na kraju časopisa se nalaze prikazi i osvrti tj. ukupno 5 prikaza, od kojih su četiri studentska. Dva članka se bave problematiziranjem Zapadnog Balkana u rimskom periodu, dva latinskom epigrafijom, 2 su iz opće grčke i rimske povijesti, te dva rada se tiču prahistorije i arheologije ovih prostora. Moderatorica skupa je predstavila promotore časopisa, i prvo je dala riječ Martini Blečić Kavur.

Docentica Blečić Kavur se osvrnula na prva dva pregledna rada, a riječ je člancima Adnana Kaljanca i Dženana Brigića pod nazivom „Rezultati arheološke prospekcije 2017. godine na prahistorijskom lokalitetu Butmir i njegovo stanje danas“ kao i rad  Aleksandra Jašarevića „Igla kao forma specifične materijalne kulture s kraja bronzanog i početka željeznog doba sjeverne Bosne.“ Kaljanac i Brgić u prvom redu daju pregled istraživanja, kao i historiografske intepretacije koje se tiču lokaliteta Butmir od samih početaka do danas. Članak je izuzetno bogat ilustracijama i prilozima, što je istakla i Blečić Kavur. Naime, posebno je važno o lokalitetu Butmir i dalje istraživati te su autori pravilno ocijenili da Butmir nije samo prahistorijsko nalažite, već pripada i antičkom periodu. Zapravo, lokalitet Butmir je i proglašen nacionalnim spomenikom BiH. S druge strane, Aleksandar Jašarević se bavio specifičnim nalazom materijalne kulture, a to je igla. Docentica je istakla da otkrivanje igla kao važnog predmeta predstavlja prelazak iz kasno brončanog doba u neolitsko doba. Autor je nastojao predstaviti i simboličnu vrijednost igle, te da se igla susreće i u grobnicama. Rad je obogaćen i slikovnim prikazima.Na kraju, Blečić Kavur je zaključila da oba članka predstavljaju perspektivne radova prahistorijske arheologije Bosne i Hercegovine. Moderatorica Minela Radušić je, potom, pozvala Dejana Gazivodu da predstavi naredna četiri rada. Prvi od njih je članak Salmedina Mesihovića pod nazivom „Otkrivanje homerovskog koda: Tersitov bijes.“ Homerovi epovi „Ilijada“ i „Odiseja“ su bili i još dugo će biti predmetom istraživanja mnogih naučnika. Mesihović je zaključio da je Tersit zapravo neka vrsta alter ega autora „Ilijade.“ Zapravo, Tersit predstavlja skriveni kod i vjerovatno da se u potonjem epu spominje još kodova, koji „čekaju“ naučnike da ih otkriju i predstave javnosti. Tersitov bijes se, također, javlja kod Pausanija i Sofokla. Zapravo, čini se da ovaj Tersitov bijes otkriva želju autora da prikaže što realniju situaciju, te da ukaže da se čitalac treba zamisliti nad vlastitom sudbinom. Drugi rad koji je predstavio dr.sc- Gazivoda jest članak Vjerana Brezaka pod nazivom “Menas – kronika prebjega.” Menas je bio oslobođenik Seksta Pompeja, a antička historiografija ga pamti kao pirata, pljačkaša i izdajnika, koji je od Seksta Pompeja prebjegao njegovu najljućem neprijatelju – Oktavijanu. Autor je uočio nelogičnosti u narativu izvora te pokazao da nije bila riječ o čistoj izdaji, nego o isplaniranom političkom i propagandnom manevru na koji su nasjeli i savremenici i kasniji kroničari. Također, autor je dokazao da je Menas bio sposoban pomorac koji je donosio prevagu svakoj strani za koju je ratovao. Treći rad potiče iz pera Alke Domić kunić „Kolapijani-Apijanovi Peonci.“ Rad je izuzetno bogat izvornom građom, prema kojoj se autorica kritički osvrće. Naime, Domić Kunić je istakla da su Peonci naseljavali područje između rijeke Save i Drave, te da se oni prvi put pominju kod Plinija Starijeg. Zaključak do kojeg je došla autorica jeste da su Kolapijani izvorno Panonci, s kojima su se Rimljani susreli kada su stigli na prostor Međurječja. Ipak, oba imena Panonci i Kolapijani su opisna. Posljednji zadatak Gazivode bio je da se osvrne na rad Gorana Popovića „Novi pristup istraživanju rimske putne komunikacije Salona-Servitium.“ Goran Popović je istakao da se istraživanju rimske putne komunikacije Salona-Servitium pristupa na jedan novi način, a to je da autori nastoje analizirati djela putopisaca u XIX stoljeću, od kojih posebno izdvaja anonimnog francuskog oficira iz 1810. godine, pruskog konzula Ota Blaua, kao i Rusa Aleksandra Giljferdinga. Ovi putopisi predstavljaju važno svjedočanstvo za razumijevanje važnosti rimske infrastrukture. Ipak, treba biti oprezan pri tumačenju ovih navoda, budući da predstavljaju percepciju jednog autora. Na kraju, moderatorica skupa Minela Radušić je pozvala Ivana Radmana-Livaju da predstavi dva rada iz epigrafije, te da se osvrne na prikaz knjige Mirze Hebiba. Prvi rad o kojem je govorio Radman-Livaja je članak Dženefe Merdanić Šahinović pod nazivom „Administrativno-pravno uređenje rudarskog distrikta sjeverozapadne Bosne u III stoljeću.“ Radman-Livaja je naglasio da rad govori mnogo više od onoga što se nalazi u naslovu, te da svako onaj ko želi da se bavi rudarstvom sjeverozapadne Bosne treba da počne svoje istraživanje čitajući ovaj članak. Tema rudarstva je izuzetno značajna kada govorimo o području Zapadnog Balkana u periodu rimske vladavine. Sljedeći rad nosi naziv „Klesarske greške na antičkim epigrafskim spomenicima sarajevske regije“, a autorica rada je doc.dr. Amra Šačić Beća. Radman-Livaja je ovaj rad ocijenio kao mikrostudiju. Autorica se bavila područjem Aquae S (…?), gdje je analizirala ukupno četiri spomenika. Na tri od četiri su pronađene klesarke greške, dok je natpis iz Krivoglavaca kod Vogošće pogrešno pročitan i intepretiran. Spomenici su pronađeni na Gradcu između Pazarića i Hadžića, te već spomenutim Krivoglavcima kod Vogošće. Radman-Livaja se u posljednjem dijelu svog izlaganja osvrnuo na prikaz knjige Mirze Hebiba „Law in the Roman Provinces.“ Zapravo, riječ je o zborniku radova, u kojem nažalost svoje mjesto „nije pronašao“ Ilirik. Ipak, Hebib je istakao da materijal o ovoj temi postoji, te se Radman-Livaja nada da će se u budućnosti pomenuta greška ispraviti.

Moderatorica skupa Minela Radušić se potom osvrnula na baze u kojima je časopis indexiran, a to su C.E.E.O.L, te EBSCO host, te je riječ prepustila glavnom uredniku i predsjedniku udruženja „BATHIVNS“  dr.sci. Edinu Veletovcu. Veletovac je istakao veliko zadovoljstvo što prisustvuje ovoj konferenciji, te je naglasio da je udruženje predalo dokumentaciju za indexiranje u bazu podataka ERIH. Doc.dr. Amir Duranović, voditelj CeHis-a, kao i jedan od članova komisije za ocjenu radova u nagradnom konkursu „Prof.dr. Esad Pašalić“ je govorio o značaju časopisa „Acta Illyrica.“ Također, doc. Duranović je naglasio da u razgovoru sa studentima, on uvijek ističe da se u nauku ulazi sa zadnjih strana, pa mu je bilo veliko zadovoljstvo biti jedan od članova komisije za izbor radova.

Prisutnima su se obratile i kćerke Esada Pašalića, akademkinja Adila Pašalić Kreso i prof. Jasmina Pašalić. Akademkinja Pašalić Kreso je istakla veliko zadovoljstvo i posebno se zahvalila doc.dr. Amri Šačić Beća, čija je ideja da se popularizuje i javnosti još više približi lik i djelo Esada Pašalića. Akademkinja se posebno osvrnula na život i djelo svoga oca, čija djela i danas predstavljaju polazni materijal u proučavanje rimske historije i arheologije na području Ilirika. Iz tog razloga, nasljednici profesora Pašalića su odlučili da godišnje nagrade novčanim iznosom u vrijednosti od 1000 KM najbolje radove iz oblasti antičke arheologije. S drugestrane, Jasmina Pašalić je nagrađenim studentima „virtuelno“ uručila pohvale. Prvo mjesto i novčani iznos od 500 KM na nagradnom konkursu „Prof.dr. Esad Pašalić“ za 2020. godinu osvojio je student arheologije Damir Deljo sa prikazom knjige „Historija arheologije u novim zemljama Jugoistočne Evrope“, autora Predraga Novakovića. Drugo mjesto i novčani iznos od 300 KM pripao je studentici historije Nejri Stovro koja je predstavila knjigu „Rome an Empire’s Story“ Grega Woolfa, a stručna komisija je odlučila da treće mjesto i iznos od 200 KM podijele Fadil Hadžiabdić i Amina Šehović. Hadžiabdić se na pomenuti konkurs prijavio sa prikazom „Godišnjaka Udruženja BATHINVS, Acta Illyrica broj 3., dok je Šehović predstavila knjigu Miroslave Mirković „Muncipium S. Rimski grad u Kominama kod Pljevalja.“

Na kraju prisutnima su se obratili i dobitnici nagrada, Damir Deljo, Nejra Stovro, Fadil Hadžiabdić i Amina Šehović. Svi oni su istakli veliko zadovoljstvo što su nagrađeni nagradom koja nosi uspomenu na ime istaknutog bh. historičara i arheologa Pašalića. Prisutnima se zahvalila i moderatorica skupa Minela Radušić, MA. Za nadati se da će se sljedeća promocija časopisa „Acta Illyrica“ održati u prepunom amfiteatru, te da će virus koji je promijenio mnoge dotadašnje navike, ostati daleko iza nas.

                                                                                              Dženana Kahriman, MA