U srijedu, 9. marta 2022. godine, s početkom u 11 sati, održana je promocija petog broja časopisa“ACTA ILLYRICA“ u suorganizaciji Centra za historijska istraživanja (CeHIS) i Udruženja „BATHINVS“. Promotori i gosti su se okupili u malom amfiteataru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Uvodnu riječ imala je moderatorica promocije doc. dr. Amra Šačić Beća (Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet) koja je ukratko predstavila prošlogodišnje aktivnosti Udruženja „BATHINVS“. Podsjetila je da je „BATHINVS“ organizovao niz manifestacija koje su promovisale najstarije naslijeđe Bosne i Hercegovine te okolnih zemalja; na proljeće je priređen ciklus javnih predavanja preko ZOOM platforme čiji predavači su bili dr.sc. Uroš Matić sa Instituta za arheologiju, Austrijske akademije nauka i umjetnosti i doc.dr.sc. Siniša Bilić-Dujmušić sa sa Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.. Na jesen su organizovane dvije aktivnosti – prof. dr. Salmedin Mesihović i Amela Veledar, alumnij Univerziteta u Beču, pod organizacijom Vijeća bošnjačkih intelektualaca u saradnji sa Udruženjem „BATHINVS“ organizovali su tribinu „Rimska osvajana Bosne i Hercegovine“, a onda su najmlađi članovi Udruženja održali konferenciju „Tekovine rimske kulture na prostoru sarajevske regije“. Također naglašeno je da je Udruženje u okviru svoje izdavačke djelatnosti objavilo dvije knjige „Iliri – postanci“ (autora prof.dr. Salmedina Mesihovića) i „Fontes – Izvori za historiju rimskog svijeta“, djelo članova udruženja prof.dr. Salmedin Mesihović, Dženana Kahriman, MA i Fadil Hadžiabdić, MA. Šačić Beća je zatim najavila sve one koji su govorili na promociji.
Nakon uvodnog izlaganja, riječ je dobio prof. dr. Adnan Busuladžić (Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet). Imao je zadaću predstaviti rad Adnana Kaljanca naziva „THE LEGEND OF CADMUS – The foundation of the city of Butoa and the possible origin of the name Illyrians / Legenda o Kadmu – Osnivanje grada Butoa i moguće porijeklo imena Iliri.“ Naveo je kako je Kaljanac izvlačio nove interpretacije poznatog mita. Razumijevanja radi, Busuladžić je objasnio da Kadmo u starogrčkoj mitologiji predstavlja rodonačelnika ilirskog roda. Po nalogu vlastitog oca, Kadmo je krenuo u potragu za sestrom Evropom koju je ugrabio Zeus. Bez obavljenog posla nije se usudio vratiti nazad pa se zaustavio u Beotiji (Grčka). Tu je postao kralj Enhelejaca i dobio je sina imena Illyros po kojem su Iliri dobili ime. Kao drugu ključnu stvar u članku Busuladžić je prepoznao grad „Butoa“, odnosno Budvu. Jako važnim Busuladžić je okrakterisao i to što je Kaljanac svim problemima u tekstu pristupao oprezno.
Drugi rad koji je Busuladžić prezentovao nosio je naziv „Tragovi rimskih hramova u Bosni i Hercegovini / Traces of Roman Temples in Bosnia and Herzegovina“. Autor članka Almir Marić je, pored osnovnih podataka o konceptu rimskog hrama, razvrstao te hramove prema vrsti kulta koji je obrađivao. Mnogobrojni žrtvenici i epigrafski spomenici govore da su se takvi hramovi nalazili i na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Prezentujući Marićev rad, Busuladžić je u kratkim crtama naveo lokalitete predstavljene u samom radu.
Prof. dr. Sanja Ljubišić sa Filozofskog fakulteta u Banja Luci je na promociji petog broja časopisa ACTA ILLYRICA prisustvovala online putem, te je promovirala tri rada iz oblasti klasične filologije – prof.dr. Drage Župarića, dr. Dijane Beljan i više as. Seade Brkan koji dolaze sa Katedre za latinski jezik i rimsku književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prof. Ljubišić je najprije predstavila rad dr. Dijane Beljan pod naslovom „Doprinos interpretacijama mikenskih pločica“, a koji je vezan za najraniji period grčkog jezika. Promotorica je navela da se nakon uvodnog detaljnog dijela, najveći dio rada dr. Beljan odnosi na sadržaj pločica i na dosadašnje njihove interpretacije. Također, promotorica je istakla da je rad dr. Beljan metodološki veoma precizno koncipiran, te da su u naslovu jasno postavljeni ciljevi koji su izrodili naučne rezultate prezentovane u samom radu. Sljedeći rad koji je bio promoviran je rad prof. dr. Drage Župarića pod nazivom „Tajna sudbine i svemoćni Jupiter u Eneidi“. U navedenom članku, autor se bavio ulogom sudbine i ulogom vrhovnog božanstva Jupitera u Vergilijevoj Eneidi. Promotorica je istakla da je u radu s jedne strane istražena promjenljivost sudbine, a sa druge strane Jupiterova poistovjećivanja i izjednačavanja sa samom sudbinom. Treći rad koji je promoviran od strane prof. Ljubišić je rad više as. Seade Brkan pod naslovom „Retorička moć uvjeravanja u Ciceronovom govoru Pro Milone (Za Milona)“. U radu je predstavljen metodološki precizan okvir u kojem autorka na naučnim osnovama uvodi u kritički diskursnu analizu i diskursno-historijsku metodu pozivajući se na literaturu iz savremene lingivstike. Prof. Ljubišić je istakla da je ovim radom dokazano da su današnji lingvistički pristupi primjenljivi na sve tekstove bez obzira na datume njihovog nastanka. Sva tri rada iz oblasti klasične filologije su objavljeni kao izvorni znanstveni radovi.
Naredni je riječ dobio prof. dr. Danijel Džino (Department of History and Archaeology, Macquarie University). On je više govorio o znanstvenom kontekstu u kojem su nastali radovi koje je prezentovao; prvi od njih bio je rad Vjerana Brezaka „Cezarov javni lik prema spisima iz njegova korpusa / Caesar’s Public Image According to Corpus Caesarianum“. Kao prednost naučnog bavljenja Cezarovim životom Džino je izdvojio sačuvanost radova ovog rimskog državnika. Izričito važnim Džino je naveo potrebu da se shvati da Cezar ne piše čitateljstvu, već za publiku u Rimu – njegovi tribuni će javno čitati ta pisma. Cezarov cilj nije ništa drugo nego propaganda. Džino se odvažio taj cilj Cezarovog pisanja usporediti s važnosti propagande koja se trenutno dešava u Ukrajini. Za njega je Brezakov članak zanimljiv jer se u istom pokušava adresirati konstrukcija Cezarovog javnog lika. U svom govoru, Džino je odlučio napraviti još jednu zanimljivu paralelu, pa je tematizirane spise usporedio s profilima na modernim društvenim mrežama.
Prezentacija rada Dženane Kahriman „Hrvatska historiografija o Velikom ilirskom ustanku / Croatian Historiography on the Great Illyrian Uprising“ bio je također dio Džininog izlaganja. Promotor je jako dobrim okarakteriao to što se rad odnosi na hrvatsku historiografiju jer, po njemu, ova historiografija stoji kao mreža komunikacije između naučnika. Džino je izdvojio da Veliki ilirski ustanak nije privukao veliku pažnju u romantičnoj hrvatskoj historiografiji 19. stoljeća, ali i da je isti rat postao zanimljiviji medijevalistima poput Ferde Šišića ili Vjekoslava Klaića – naime, medijevalisti tog doba su pokušali konstruisati nacionalne narative, a unutar njih Batonov ustanak je jedna od epizoda koja prethodi narativu hrvatske nacije. Ovaj događaj veliku pažnju nije dobio ni nakon Drugog svjetskog rata, a kao jedan od razloga za to Džino je izdvojio rad Esada Pašalića na čije se djelo nije željelo ništa niti oduzimati niti dodavati. „Prava pozornost na Batonski rat počinje tek nakon hrvatske nezavisnosti“, dodaje Džino.
Prof. dr. Ivan Basić, sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu je predstavio rad višeg as. Jesenka Hadžihasanovića pod nazivom „Rimske kovanice iz depoa Muzeja Sarajeva sa lokaliteta Aquae S…“, koji je objavljen kao stručni rad, te rad Fadila Hadžiabdića pod nazivom „Odnos „centra“ i „periferije“ na primjeru provincije Dalmacije od 454. do 480, godine“, također objavljen kao stručni rad. U prvom radu je prikazana analiza rimskog novca sa lokaliteta Aquae S…, pohranjenog u Muzeju Sarajeva. Od 69 novčića, predstavljenih u Hadžihasanovićevom radu, njih 41 su se mogli u potpunosti analizirati, 6 djelomično, dok se 22 novčića nisu mogla analizirati. Promotor, dr. Basić je istakao da se najveći dio rimskog novca pohranjenog u fundusu Muzeja Sarajeva datira u vrijeme cara Klaudija, dok se najmlađa kovanica odnosi na Cezara Konstancija Gala. Promotor je istakao da je većina kovanica izrađena u kovnici Siscie ili u kovnicama grada Rima, a da je većina datirana u 3. ili 4. stoljeće nove ere i da sadrži 19 rimskih vladara i vladarica na istima. Drugi rad koji je predstavio prof. Basić, pod autorstvom je Fadila Hadžiabdića. Promotor je istakao da je riječ o radu koji tretira geopolitički položaj Dalmacije u neobičnoj povijesnom razdoblju, od sredine pedesetih godina do sredine osamdesetih godina 5. stoljeća. Prof. Basić je istakao da je to period kada je Dalmacija bila ili politički posve neovisna ili djelomice neovisna o oba centra političke moći – Rima i Carigrada. Promotor se naročito osvrnuo na pitanje centra u Hadžiabdićevom radu, koji je centar označio kao središte političkog i vojnog autoriteta koji direktno djeluje na društvene i druge teritorije koja je geografski udaljena. U tom smislu, Dalmacija je višestruka periferna zemlja, kako je i sam Hadžiabdić istakao. Za kraj, dr. Basić je istakao da je riječ o zapostavljenoj temi u historiografiji, te da je u budućnosti još jedan pretres geopolitičkih odnosa na tom prostoru dati mnoge vrijedne rezultate.
Moderatorica je istakla da je glavi i odgovorni urednik petog broja časopisa „Acta Illyrica“ dr.sc. Edin Veletovac predsjednik Udruženja „Bathinvs“, sekratar redakcije je magistrica Dženana Kahriman iz Historijskog muzeja BiH. U časopisu su objavljeni naučni radovi iz oblasti : teoretske arheologije, klasične filologije, rimske provincijalne arheologije i historije, rimske numizmatike, te prikazi stručnih publikacija. Ukupno je objavljeno sedam izvornih naučnih radova, dva stručna rada i šest prikaza. Autori radova dolaze sa Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Rijeci, Univerziteta “Džemal Bijedić” iz Mostara, Historijskog muzeja BiH, Zemaljskog muzeja BiH, te Udruženja “BATHINVS”. Pored članaka u ovom broju je objavljeno i šest prikaza. Amila Kurtović, MA je predstavila knjigu „Sjaj antičkih Grka“ autora Adanana Busladžića, a Edin Veletovac je napisao prikaz knjige „Liburnians and Illyrian Lembs: Iron Age Ships of the Eastern Adriatic“ autora Luke Boršića, Danijela Džine and Irene Radić Rossi. Ostala četri prikaza djelo su dobitnika nagrade „Prof. dr. Esad Pašalić“.
Promocija je završena dodjelom nagrade „Prof. dr. Esad Pašalić“. Prije same dodjele, kraći govor je održao dr. sc. Feđa Milivojević (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci). On je objasnio kako je riječ o nagradi koja donosi ne samo objavljivanje rada, već i novčani poticaj. Milivojević je istakao da ovo nije jedinistvena nagrada samo u BiH već u čitvoj regiji, te da se nada da će se natječaju pridružiti i studenti iz drugih zemalja regije. Iako je bilo planirano da nagradu dodjeli akademkinja prof. dr. Adila Pašalić Kreso (Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine), ona je bila opravdano odsutna iz zdravstvenih razloga, pa je dodjela nagrade pripala prof. Jasmini Pašalić, kćerci profesora Esada Pašalića. Jasmina Pašalić se, ističući svoje zadovoljstvo, zahvalila učesnicima projekta „ACTA ILLYRICA“ i Odsjeku za historiju. Prvo mjesto je odnijela Ivona Drljepan s prikazom knjige „Crisis Management in Late Antiquity (410-590 CE) A survey of the Evidence from Episcopal Letters“, čiji su autori Pauline Allen i Bronwen Neil. Drugo mjesto pripalo je Elmedinu Salihagiću za prikaz knjige Alana Camerona naziva „The Last Pagans of Rome“, dok su treće mjesto podijelili Vedrana Šimić koja je prikazala knjigu Marina Zaninovića „Ilirski ratovi“ i Edin Huseinović koji je napravio uspješan prikaz knjige „Plemenske zajednice u Iliriku – predurbane administrativne strukture u rimskim provincijama između Jadrana i Dunava (I – III vek)“ autora Marina Zaninovića.
Izvještaj napisali: Tarik Šatara, BA i Amina Abaspahić, BA
