
O nama
Udruženje BATHINVS je osnovano 2014. godine od strane mladih bakaleureata, magistranata i doktoranata historije, arheologije i prava, kao i osoba čiji predmet zanimanja nije primarno izučavanje klasičnih civilizacija i kultura, ali koji imaju veliku želju i motiv da ovo razdoblje u historiji čovječanstva dobije svoje odgovarajuće mjesto u naučnoj zajednici na prostoru Bosne i Hercegovine. Glavni ciljevi udruženja BATHINVS su:
a) Proučavanje i promoviranje drevnih i klasičnih civilizacija te ilirskog naslijeđa
b) Edukacija iz oblasti drevnih i klasičnih civilizacija te ilirskog naslijeđa
c) Organizovanje i istraživanje arheoloških lokaliteta
Između ostalog Udruženje će obavljati i razne vrste djelatnosti:
a) Priprema i izrada publikacija i naučnih radova
b) Saradnja sa drugim udruženjima iste ili slične struke
c) Organizovanje tribina, javnih rasprava, seminara, konferencija i drugih kulturnih i obrazovnih manifestacija, kao i drugih aktivnosti i poslova
d) Ostale djelatnosti potrebne za ostvarivanje ciljeva Udruženja
Na kraju želimo naglasiti da veliku zahvalnost dugujemo prof. dr. Salmedinu Mesihoviću i višoj asistentici dr. sci. Amri Šačić, koji su bili začetnici ove ideje, a bez čije podrške i pomoći bi sve ovo bilo teško ostvarivo. Pored njih, zahvalnost dugujemo i prof. dr. Dževadu Drini koji je također izrazio svoju bezrezervnu podršku radu ovog Udruženja.
Biografije
dr.sc. Edin Veletovac rođen je 15. 1. 1989. godine u Sarajevu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za historiju završio je u mjesecu julu 2011. godine, gdje je iz oblasti Historija starog vijeka, diplomirao na temi Lucius Domitius Aurelianus, nakon čega je stekao zvanje Bakalaureat historije. Master studij je upisao u septembru iste godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za historiju, naučno usmjerenje, oblast Stari vijek. Nakon što je položio sve ispite u septembru 2013. godine odbranio je master tezu „Provincija Dalmacija u V stoljeću“, čime je stekao titulu magistar historije – oblast Stari vijek. Tokom 2014. godine, bio je angažovan na međunarodnom projektu Tempus BIHERIT, u sklopu kojeg je radio kao demonstrator – mladi istraživač na implementaciji redovne nastave na Katedri za arheologiju, a također i kao saradnik na Institutu za arheološka istraživanja u okviru Centra NIRSA na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Kao student doktorskog studija, tokom 2015. godine boravio je u Ljubljani u sklopu CEEPUS projekta razmjene studenata na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani. Doktorsku disertaciju na temu Provincija Dalmacija u doba ostrogotske prevlasti i vladavine Justinijana (493. – 565. god.) odbranio je 2017. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za historiju, čime je stekao titulu doktor historijskih nauka. Do sada je objavio više knjiga, stručnih vodiča, kao i preko deset naučnih radova, te bio učesnik većeg broja simpozija, naučnih skupova, okruglih stolova, konferencija i radionica. Također, koautor je šest stručnih izložbi. Pored toga, bio je voditelj nekoliko domaćih projekata podržanih od strane Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo. Zaposlen je u JU Muzej Sarajeva na poziciji Kustosa za jevrejsku zbirku. U Udruženju BATHINVS pored pozicije predsjednika Udruženja, obnaša i funkciju glavnog i odgovornog urednika Godišnjaka Udruženja BATHINVS Acta Illyrica. Kompletnu biografiju Edina Veletovca možete vidjeti na linku: https://muzejsarajeva.academia.edu/EdinVeletovac
dr.sc. Dženan Brigić
rođen je 07.03.1991. godine u Tuzli. Osnovnu školu je završio u Banovićima. Srednjoškolsku izobrazbu je nastavio u Tuzli gdje je završio gimnaziju Ismet Mujezinović. Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za historiju je upisao 2009. godine, a na istom uspješno okončao prvi (dodiplomski) ciklus studija 2012. godine odbranivši dodiplomski rad „Cezarovi Galski ratovi“ sa maksimalnom ocjenom deset (10). Iste godine je nastavio studij na diplomskom ciklusu te diplomirao na temu „Istočni dio Donje Panonije u protohistoriji i klasičnom periodu“.Pored redovnog studija, kolega Brigić je volontirao na Odsjeku za historiju, naučno polje Stari vijek, u svojstvu demonstratora. Shodno tome pružio je svoj doprinos pri izvođenju nastave na predmetima Historija drevnih civilizacija i klasičnog doba I, Historija klasičnog doba II i Historija Ilira. Aktivno radeći na proširenju svojih znanja, kolega Brigić je u svojim vannastavnim aktivnostima također sudjelovao u aktivnostima Katedre za arheologiju. Doktorski studij arheologije upisao je u akademskoj godini 2014/2015. na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu a uspješno doktorirao 01.07.2020. godine na temu „Višeslojno naselje Gornja Tuzla u hronologiji neolita sjeveroistočne Bosne“, sa ocjenom magna cum laude iz naučnog područja humanističkih nauka, naučnog polja arheologije. Trenutno je zaposlen kao viši kustos arheolog u Muzeju Istočne Bosne u Tuzli.
Sudjelovao je na više arheoloških istraživanja na prostoru Bosne i Hrvatske u saradnji sa Filozofskim fakultetima u Sarajevu i Zagrebu, od kojih je potrebno izdvojiti istraživanja na lokalitetima Bapska-Gradac u Iloku, zaštitnim arheološkim istraživanjima u Vukovaru te Butmiru kod Sarajeva. Praktičan rad u okviru sistemskog i zaštitnog istraživanja lokaliteta Bapska-Gradac, pod vodstvom prof.dr. Marcela Burića sa odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu, obavljao je tri godine, odnosno tokom 2016, 2017. te 2018. gdje je uz stručnu praksu iskopavanja sudjelovao i u nedestruktivnim daljinskim snimanjima Bapske i Bogdanovca koje je obavljao Njemački arheološki institut pod vodstvom mr. sc. Roman Scholza. Zatim, učestvovao je na istraživanju neolitskog lokaliteta Butmir u Sarajevu 2017. godine po vodstvom prof. dr. Adnana Kaljanca, pri čemu je vršio stručno iskopavanje i nadgledao bušotinsko ispitivanje dubine kulturnog sloja. Naredne godine je pokrenuo vlastito istraživanje na neolitskom lokalitetu Gornja Tuzla za svrhe pisanja doktorskog rada, čiji rezultati su pružili značajne nove informacije o samom lokalitetu te 2019. učestvovao u iskopavanju rimskog vodovoda na prostoru Gornje Tuzle pod vodstvom doc. dr. Mersihe Imamović. Pri zaposlenju kao kustos u Muzej Istočne Bosne u Tuzli proveo je niz aktivnosti poput uređivanja dokumentacije i sređivanja depoa, zaštite artefakata. Autor je nekoliko izložbi od kojih su rađeni i katalozi u svrhu popratnog materijala za posjetioce muzeja koji nisu imali priliku biti na otvaranju izložbe. Uporedo sa navedenim, izvršio je nekoliko terenskih radova na prostoru Tuzlanskog kantona i objavio autorske radove. Pored svih spomenutih aktivnosti, Brigić je jedan od utemeljitelja, kao i član upravnog odbora, Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija „BATHINVS“. Kroz svoje dugogodišnje postojanje Udruženje Bathinvs se aktivno bavi organizacijom naučnih skupova i publiciranjem naučnih radova kroz svoj časopis „Acta Illyrica, gdje je Brigić bio učesnik naučnih skupova i objavljivao naučne radove te učestvovao pri realizaciji izdavanja navedenog časopisa. Bio je koordinator na petom ciklusu javnih predavanja na temu “Prvi međuperiod u Starom Egiptu: mračno doba za Egipćane ili mračno doba za egiptologiju”, dr. sc. Uroša Matića.
Ivana Božić, BA
je rođena 12. 8. 1988. godine u Sarajevu gdje je završila osnovnu školu i Opću-realnu gimanziju pri Katoličkom školskom centaru Sv. Josip. Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za historiju završila je 2011. godine, gdje je iz oblasti Historija starog vijeka, diplomirala na temi „Nastanak grada Rima“, nakon čega je stekla zvanje Bakalaureat historije. Po završetku Prvog ciklusa studija, u oktobru 2011. godine, upisala je Master studij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za historiju, naučno usmjerenje, oblast Stari vijek. Uža oblast njenog naučnog istraživanja veže se za latinsku epigrafiju, te stoga trenutno piše master tezu pod nazivom „Antički epigrafski spomenici Zapadne Hercegovine“. U sklopu obilježavanja 1700. godišnjice Milanskog edikta, u maju 2013. godine, učestvovala je na znanstvenom skupu pod nazivom „Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije Milanskog edikta“ sa radom „Gornja Mezija – krajnja granica Ilirika“. Početkom 2014. godine radovi izlagani na spomenutom naučnom skup objavljeni su u vidu knjige čime Ivana Božić postaje jedan od koautora spomenute knjige. Također je kao dio organizatorskog tima i jedan od izlagača bila i na skupu „Godine razvoja i integracije – 2 000 godina od namjesništva Publija Kornelija Dolabele u provinciji Dalmaciji“. Objavila je nekoliko prikaza stručnih knjiga iz oblasti epigrafije, te radove u studentskom časopisu Slovo. Saradnik je u postavljanju dvije izložbe. U toku akademske 2013/2014. godine, Ivana Božić je volontirala kao demonstrator na Odsjeku za historiju na predmetima vezanim za oblast Starog vijeka (Historija drevnih civilizacija i klasičnog doba I, Historija klasičnog doba II i Historija Ilira). Angažirana je u svojstvu koordinatora na naučnom projektu “Tekovine rimske kulture i civilizacije na prostoru Sarajevske regije.” Trenutno živi i radi u Zagrebu na poziciji manager reservation team za agenciju Travel.
Sanda Hasagić Terzić, MA
je rođena 08. 02. 1990. godine u Kaknju, gdje je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon završene srednje škole, upisuje Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za historiju. Završni diplomski (magistarski) rad iz oblasti Starog vijeka na temu Utjecaj antičkih mitova na abrahamističke religije odbranila je u septembru 2014. godine, čime stiče titulu magistra historije. Iste godine u septembru upisuje doktorski studij na Odsjeku za historiju. Uža oblast njenog naučnoistraživačkog rada veže se za religiju i kultove antičkog svijeta. Kao student doktorskog studija, tokom 2015. godine boravila je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu u sklopu CEEPUS projekta. Tokom studija u okviru svojih vannastavnih aktivnosti učestovala na nekoliko radionica, naučnih konferencija i međunarodnih simpozija (Wider Benefits of Cultural Heritage,Godine razvoja i integracije – 2000 godina namjesništva Publija Kornelija Dollabele u provinciji Dalmaciji, Tempus BiHerit konferencija, Odnosi Bosne i Hercegovine sa njenim susjedima kroz historiju, Ciljevi i posljedice rimskog osvajanja današnje Bosne i Hercegovine, Bosanskohercegovačke naučnice i njihov istraživački rad, COLLOQVIVM in honorem professoris Esad Pašalić quinquagesimo anniversario eius mortis…). Također, autor je nekoliko preglednih i stručnih radova, te prikaza knjiga kao i recezent jedne knjige. Trenutno radi na izradi doktorske disertacije na temu Rimske vojne jedinice-bitan faktor širenja religijskih predstava na tlu današnje Bosne i Hercegovine. Angažovana je u svojstvu koordinatora na naučnom projektu “Tekovine rimske kulture i civilizacije na prostoru sarajevske regije”. Jedan je od utemeljitelja i član Udruženja „BATHINVS“.
Doc dr. sc. Benjamina Karić
je rođena u Sarajevu 1991. godine. Diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2013. god., magistrirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2014. godine. Godine 2015. diplomirala na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju. Dobitnik priznanja srebrena značka Univerziteta u Sarajevu, za rezultate postignute tokom I i II ciklusa studija. Doktorirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici 2018. godine na temu: “Pretium (cijena) u klasičnom rimskom pravu”. Zaposlena kao docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku, na katedri za Historiju države i prava. Autor više naučnih radova, članaka i prikaza. Učestvovala na brojnim međunarodnim i domaćim naučnim konferencijama U aprilu 2021. godine izabrana je za gradonačelnicu grada Sarajeva.
Arnela Selimović Maslo, MA
je rođena 27. marta 1994. godine u Srebrenici. Osnovnu školu je završila u Vogošći, a zatim Gimnaziju Obala u Sarajevu. Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirala je 2016. godine na temu „Municipium Malvesiatium“. Godine 2018. je odbranila završni magistarski rad „Područje istočnog dijela provincije Dalmacije u rimsko doba“. Područje njenog interesovanja je historija prostora današnje Bosne i Hercegovine u antičkom periodu. Jedan je od osnivača sarajevske sekcije International Students of History Association (ISHA). Objavila je jedan naučni rad i više prikaza u relevantnim časopisima iz oblasti historiografije. Godine 2019. i 2020. bila je sekretar redakcije naučnog časopisa “Acta Illyrica.” Od septembra 2018. godine radi kao nastavnik historije u više osnovnih škola u Kantonu Sarajevo.
Hadžiabdić Fadil, MA je rođen 02.03. 1997. godine u Sarajevu. U Olovu je završio osnovnu i srednju školu. Studijske 2015/2016. upisuje studij historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Prvi ciklus studija okončava u septembru 2018. godine odbranivši dodiplomski rad na temu „Bratija“ pod mentorstvom doc.dr. Emira Filipovića. Ukupni prosjek ocjena na prvom ciklusu studija je 9.22. Nosilac je Srebrene značke Univerziteta u Sarajevu. U školskoj 2018/2019. upisuje drugi ciklus studija na odsjeku za historiju pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Završni magistarski rad na temu Marcelin i
Julije Nepot, doba „samostalne“ provinciije Dalmacije pod mentorstvom prof.dr. Salmedina Mesihovića uspješno je odbranio 15.09.2020. godine time uspješno okončavši drugi ciklus studija sa prosjekom ocjena 9.54. Tako je osigurao srebrenu značku Univerziteta u Sarajevu za kombinovani uspjeh na prvom i drugom ciklusu studija. Dvostruki je dobitnik nagrade prof.dr. Esad Pašalić. Jedan je od osnivača International students of history associaton (ISHA) sekcije Sarajevo koje je aktivan član bio za vrijeme studija. Također, član je udruženja Euro Clio HIP BiH (Udruženje profesora i nastavnika istorije/historije/povijesti i učestvovao je na više konferencija udruženja. Autor je više naučnih članaka i prikaza naučnih publikacija objavljenih u relevantnim naučnim časopisima, osim toga autor je i više članaka na portalu Intelektualno.ba. Učesnik je i više naučnih konferencija i radionica. U studijskoj 2018/2019., godina angažovan je kao demonstrator za stručnu i tehničku pomoć u organiziranju nastave na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Isti angažman je ponovio i u studijskoj 2019/2020. Angažovan je u svojstvu koordinatora na naučnom projektu “Tekovine rimske kulture i civilizacije na prostoru sarajevske regije.” Također, koordinirao je petom ciklusu javnih predavanja na temu “Mračno doba za Egipćane ili mračno doba za egiptologiju?”, dr. Sc. Uroša Matića, kao i na na zoom konferenciji “Pitanje identiteta u Iliriku: određivanje i samoodređivanje.” Trenutno je zaposlen na Klix.ba.
Dženana Kahriman, MA
je rođena 10.7.1996. u Sarajevu. Akademske 2015/2016. upisala je Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju gdje je tri godine kasnije i diplomirala. Master studije upisala je na istom fakultetu. Završni magistarski rad na temu „Veliki ilirski ustanak u historiografiji Zapadnog Balkana u XX i XXI“ pod mentorstvom prof.dr. Amre Šačić Beća i doc.dr. Almira Marića uspješno je odbranila u septembru 2020. godine i time okončala drugi ciklus. U akademskoj 2018/2019. i 2019/2020. učestvovala je u nastavi kao demonstratorica na Odsjeku za historiju. Osvojila je drugo mjesto 2019. godine na takmičenju “Prof.dr. Esad Pašalić, kao i prvo mjesto na nagradnom konkursu „In memoriam Esma Imširpašić.“ Učestvovala je na niz radionica koje je organiziralo Udruženje EuroClioHIP (Udruženje profesora i nastavnika istorije/historije/povijesti Bosne i Hercegovine) čiji je i član. Također, učestvovala je na seminaru „The holocaust as a starting point Serbia, Bosnia-Herzegovina, Croatia“ u organizaciji francuskog instituta Memorial de la Shoah, Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, EuroClia HIP BiH, Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Autorica je knjige “Fontes. Izvori za historiju rimskog svijeta” i priručnika pod nazivom “U potrazi za bogatstvima u BiH” ispred “Perpetuum mobile – Instituta za razvoj mladih i zajednice“ , nekoliko izvornih naučnih članaka i prikaza. Od 2021. godine je sekretar redakcije naučnog časopisa “Acta Illyrica.” Također, sekretar je Udruženja BATHINVS. Bila je koordinator na petom ciklusu javnih predavanja na temu “Konkretizacija podataka iz antičkih izvora”, doc.dr. Siniše Bilića – Dujmušića, te na zoom konferenciji “Pitanje identiteta u Iliriku: određivanje i samoodređivanje.” Od juna 2021. do juna 2023. godine bila je zaposlena u Historijskom muzeju BiH. Od oktobra 2023. godine radi u Muzeju Sarajeva.
Nadzorni odbor
Prof. dr.sc. Salmedin Mesihović
je rođen 5. IV. 1975. god., u Sarajevu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. U akademskoj 1995/1996. god. upisao je studij historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na kojem je i diplomirao u oktobru 1999. god., na temu “Glasinačka kultura”. Od aprila 2000. god. zaposlen je na istom Odsjeku kao asistent. Poslijediplomski studij iz arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao je krajem 2001. god., i magistrirao na temu “Problem kulturne i etničke zajednice Autarijata” 7. VI. 2004. god. u Zagrebu. Naredne 2005. god. nastavio je školovanje na jednogodišnjem doktorskom studiju iz stare povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je na temi “Dezitijati: kulturna i narodnosno-politička zajednica u Iliriku i osvajanja Oktavijanova doba” 30. I. 2007. god. u Zagrebu. U martu 2009. god. izabran je u zvanje docenta na oblast stari vijek na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta, a u septembru 2013. god. je izabran u zvanje vanrednog profesora za istu oblast. Trenutno je zaposlen kao redovni profesor na Odsjeku za historiju. Autor je više stručnih knjiga, članaka, prikaza.
Prof.dr. sc. Drago Župarić
rođen je 1964. god. u mjestu Vidovice kod Orašja – Posavska županija, Bosna i Hercegovina, gdje je završio i osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju završio je u Dubrovniku 1983. god., a studij teologije u Sarajevu na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi (danas Katolički bogoslovni fakultet) 1990. god. u trajanju od 12 semestara. Poslijediplomski teološki studij pohađao je na Pontificia università Gregoriana u Rimu, gdje je 1995. god. magistrirao (licencijat) iz teologije. Studirao je latinski jezik i rimsku književnost, te grčki jezik i književnost na Odsjeku za klasičnu filologiju, Filozofskog fakulteta u Zadru, gdje je diplomirao u siječnju 2003. god., stekavši stručnu spremu sedmog (VII/I) stupnja i stručni naziv: profesor latinskog jezika i rimske književnosti i profesor grčkog jezika i književnosti. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, doktorirao je 2009. god. s temom Teološka poruka u dijalozima Knjige o Tobije. Nekoliko godina je predavao latinski i grčki jezik u Katoličkim školskim centrima u Sarajevu i Travniku. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjeku za romanistiku, angažiran je od 8. 12. 2003. god., u početku kao vanjski suradnik predavajući Latinski jezik kao zajednički predmet, a trenutno je u zvanju izvanrednog profesora. Nositelj je većine kolegija na Katedri za latinski jezik i rimsku književnost, a djeluje i kao vanjski suradnik na Katoličkom bogoslovskom fakultetu u Sarajevu. Izdao je dvije knjige: Teološka poruka u dijalozima Knjige o Tobiji (2009.) i Kršćanski latinisti (2016.). Bio je suurednik zbornika radova Za slobodu pozvani (2013.) i član je redakcije godišnjaka udruženja BATHINVS. Aktivno je sudjelovao na nekoliko simpozija, znanstvenih skupova i kolokvija, u tuzemstvu i inozemstvu. Objavio je nekoliko znanstvenih i preglednih radova iz područja antičke književnosti i teologije.
Amra Šačić Beća je diplomirala je i magistrirala na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Doktorsku disertaciju odbranila je 2016. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani na Odsjeku za historiju (zgodovinu), stručno polje rimska provincijalna historija i epigrafija. Bila je stipendista CEEPUS programa u okviru kojeg je boravila na Sveučilištu Juraj Dobrila u Puli i Sveučilištu u Zagrebu. Zaposlena je kao vanredna profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za historiju, oblast stari vijek. Nosilac je kolegija „Bosna i Hercegovina u antičko doba“ i „Historija Ilira i rimskih provincija u jugoistočnoj Europi“. Također angažirana je na predmetima „Historija stare Grčke“ i „Epigrafika“ na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Voditeljica je Centra za historijska istraživanja (CeHiS) na Univerzitetu u Sarajevu – Filozofski fakultet. Autorica je više naučnih radova iz oblasti rimske provincijalne historije i latinske epigrafije, te koautorica tri stručne knjige. Autor je dvojezične monografije „Sjeverna Bosna u okvirima rimske Panonije = Northern Bosnia within the bounds of Roman Pannonia“. Glavna i odgovorna urednica je časopisa „Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu ( Knjiga : historija, historija umjetnosti i arheologija)“ i izvršna urednica časopisa „Acta Illyrica“. Članica je redakcije tristručna časopisa „Hiperboreea“ (Penn State University Press, USA), „Konteksti kulture“ (Bauo, Crna Gora) i Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko (Zavičajni muzej Visoko, BIH). Koautor je dva naučno-popularna priručnika „Ancient heritage guidebook for the city of Sarajevo and the surroundings“ i „Everything You Need to Know About the Oldest Heritage of Sarajevo“. Kao voditeljica i članica istraživačkih timova učestvovala je u europskim i domaćim naučno-istraživačkih projektima iz oblasti antičke historije i latinske epigrafije. Trenutno je angažovana na dva međunarodna projekta. Kao dio istraživačkog tima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sa kolegama iz Hrvatske, Australije i Albanije radi na projektu „Among Gods and Men – The Cults and the Population of Roman Dalmatia According to the Votive Inscriptions“. Također je dio naučnog tima na projektu „Roman mines in Southeast Europe during the Principate“. U okviru projekta angažirana je uredničkog kolegija za istoimeni volumen koji će biti objavljen okviru serije South-East European History izdavača Peter Lang pod pokroviteljstvom Balkan History Association (Bucharest, Romania) Od 2014. godine članica je Nadzornog odbora Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa, drevnih i klasičnih civilizacija “BATHINVS” i aktivno čuvstvuje u svim projektnim aktivnostima Udruženja. Članica je Balkan History Association (Bukurešt, Rumunija). Recenzirala je nekoliko naučnih monografija članaka iz oblasti antičke historije i arheologije u zemlji i regiji, te je učestala i organizirala više međunarodnih naučnih konferencija.