Na stranicama izdanja za 2024. godinu stručna i zainteresirana javnost će moći pročitati rezultate istraživanja iz oblasti antičke arheologije i historije, teoretske arheologije, klasične filologije i rimskog prava. Radovi problematiziraju širok spektar poput antičke religije i kultova, identiteta indigeni zajednica, urbanizma na primjerima Aquae S (….?) i Domavije, historije arheologije, administrativno-pravnog uređenja rimskih provincija i novih nalaza iz oblasti epigrafije.
U prvom radu Drago Župarić i Seada Brkan govore o obredu koji se zvao Lektisternij. Riječ je o specifičnom obredu antičkom Rimu koji se sastojao od postavljanja stolova za bogove i ponude hrane na njima kao simbol gostoprimstva i molbe za božansku naklonost. U ovom članku autori su istražili historijat i značenje lektisternija, njegovu ulogu u rimskom društvu i religiji, kao i načine na koje je ovaj običaj utjecao na kasnije kulturne i vjerske prakse, demonstrirajući njegovu ulogu u integraciji duhovnih i društvenih aspekata zajednice. Amra Šačić Beća je pak problematizirala pitanje identiteta indigene zajednice Daorsa. U radu je analiziran pojam Daorsa u kontekstu grčko-rimskih izvora, epigrafskih svjedočanstava i objavljenih rezultata arheoloških istraživanja. Kroz analizu izvorne građe prepoznata je uloga Delmata i Rimljana u formiranju identiteta Daorsa u periodu kasne republike. Također, čitatelji će moći prepoznati kritički osvrt na izjednačavanje pojma Daorsi iz vremena Ilirskog kraljevstva u odnosu na pojam civitas peregrina Daversi koji susrećemo na Plinijevom popisu zajednica iz Naronitanskog konventa. Treći rad čiji je autor Goran Popović predstavlja objavu i analizu do sada nepoznatih rimskih nadgrobnih spomenika iz Konjević Polja i Raševa koji su pronađeni u istočnoj Bosni. Oba spomenika predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje antičke prošlosti u regionu oskudnom pisanim i materijalnim izvorima. Pitanjem urbanog razvoja istočne Bosne u rimsko doba u ovom broju časopisa „Acta Illyrica“ bavila se Ajla Šabanija Softić. Ova arheologinja je istraživala utjecaj rudarstva na urbani razvoj jedne mikroregije odnosno prostora srednje Podrinja gdje se razvio urbani centar rudarske kolonije Domavije. Da je prostor istočne Bosne zanimljiv istraživačima pored Popovića i Šabanije dokazuje i rad Radmile Zotović. U radu posvećenom kultu Libera Zotović analizira nekoliko votivnih i kultnih spomenika sa prostora Srebrenice i Rudog, ali donosi i analizu nekoliko spomenika iz jugozapadnog dijela današnje Srbije. Jedini rad iz kasne antike u ovom broju napisao je Salmedin Mesihović koji pokušava odgovoriti na pitanje koja dešavanja su vodila ka kraju grada Aqu(a)e? U vezi sa tim donosi vrlo zanimljive zaključke i nestanak grada dovodi u vezu sa sa gotskim ratovima. Posljednji izvorni naučni rad u osmom broju časopisa je rad Age Mujkanovića. Polazeći sa stanovišta teoretske arheologije donosi pregled arheoloških istraživanja u sjeveroistočnoj Bosni, koja je proveo oružnički stražmeštar Tomo Dragičević. Sekciju članaka zaokružuje rad Zdravka Lučića. U pitanju je ranije prezentirano izlaganje na konferencije u kojem se autor osvrće na Problematike provincijske uprave u antičkom Rimu. Posebna pažnja se posvećuje desetoj knjizi Plinijevih Pisama u kojoj se nalazi njegova korespondencija s carem Trajanom na osnovu čijeg je legata upravljao provincijom Bitinijom.
Budući da se 2024. godine obilježava 110. godina od rođenja akademika Alojza Benca, Adnan Kaljanac je priredio kratku biografiju ovog velikana bosanskohercegovačke arheologije. Benac se smatra jednim od vodećih stručnjaka za prahistorijsku arheologiju svoje generacije, te ostavio neizbrisiv trag u akademskom životu Bosne i Hercegovine. U ovom broju objavljeni su i pobjednički prikazi sa čiji su autori studenti historije i arheologije koji su nagrađeni iz fonda “Prof.dr. Esad Pašalić” (Meldin Kešetović, Elma Džigal i Faris Šačić).
Također povodom 110. godišnjice rođenja istaknutog bosanskohercegovačkog arheologa objavljena je njegova biografija. Na stranicama ovog broja svoje mjesto našli su i pobjednički prikazi sa čiji su autori talentirani studenti historije i arheologije koji su nagrađeni iz fonda “prof.dr. Esad Pašalić”.
Autori objavljenih radova dolaze sa različitih naučnih institucija poput Univerziteta u Sarajevu (Filozofskog i Pravnog fakulteta), Arheološkog instituta iz Beograda, J.U.Zavičajnog muzeja Visoko i Opće biblioteke iz Tešnja.
Časopis se objavljuje u printaj i elektronskoj formi. Online izdanje časopisa potpuno besplatno možete preuzeti ovdje!
