Dana 28.12.2021. godine Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS je objavilo šesti broj časopisa Acta Illyrica. Još je u predgovoru, napisanom od strane predsjednika Udruženja, glavnog i odgovornog urednika časopisa dr.sc. Edina Veletovca naglašeno da je godišnjak od ove godine indeksiran u novoj bazi podataka – ERIH PLUS, što govori o kvaliteti objavljenih radova, redakcionom i recenzentskom timu. U časopisu se nalazi devet naučnih i stručnih radova – četiri su okarakterisana kao izvorni naučni radovi, četiri kao pregledni, te jedan kao stručni. Jedan rad pripada bibliografskom tipu članka, jedan je kategoriziran kao izlaganje sa konferencije, dok su posljednje stranice časopisa posvećene odjeljku “Prikazi.” Autori radova dolaze iz BiH, Hrvatske, Italije i Srbije. Izvršna urednica časopisa je dr. Amra Šačić Beća (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu) dok je sekretar Dženana Kurtović (Historijski muzej BiH).
Autor prvog članka “Neolitska naselja u Gornjoj Tuzli kontekstu geološke strukture sjeveroistočne Bosne“ je Dženan Brigić, koji se bavi se posmatranjem geoloških i geografskih odrednica prostora sjeveroistočne Bosne i promjena tokom neogena do početka holocena. Neolitsko naselje u gornjoj Tuzli, po tvrdnjama autora, je jedno od najznačajnijih prahistorijskih nalazišta na prostoru šireg regiona i BiH. Lokacija neolitskog naselja vezana je za bogate izvore soli. Seada Brkan se bavila posmatranjem i analiziranjem različitih formi i funkcija zapovjednih načina koje je Ciceron koristio u svojim pismima. Autorica je napravila klasifikaciju različitih funkcija naredbenih oblika korištenih u Ciceronovim pismima. Treći rad, autorice Tamare Mazur tiče se Kvintilijanovih principa odgoja i obrazovanja rimskih govornika. Analizirano je Kvitilijanovo djelo Institutio oratoria, koje govori o govorničkom umijeću od najranije dobi.
„Ciceronove reminiscencije o državi“ je članak Zdravka Lučića. Autor polazi od Ciceronove definicije države u djelu De republica i navodi da se u njoj prepoznaje stoička definicija polisa, koja se dijeli na dva dijela. Giovanni Brandi Cordasco Salmena di san Quirico se bavio preljubom u rimskom svijetu i promjenama koje su nastupile dolaskom kršćanstva. Autor naglašava da se povreda bračne vjernosti dobija na značaju samo ako se može pripisati ženi, dok se preljuba muža zanemaruje zakonom. Salmedin Mesihović i Mirza Kapetanović su analizirali natpis na novopronađenom epigrafskom spomeniku princepsa Mezeja u Jajcu. Pored princepsa Mezeja, na spomeniku se spominje i svećenik carskog kulta po imenu Dasius, a primjetan je i muškarac sa osedlanim konjem. Najvjerovatnije da Jajce nije bilo primarna lokacija spomenika. Riječ je do danas o jedinom poznatom epigrafskom spomeniku na kojim se spominje princeps Mezeja, a ujedno i jedini poznati epigrafski spomenik na kojem se spominje domaći čovjek mezejske narodnosti koji obnaša neku upravnu i institucionalnu funkciju u mezejskoj peregrinskoj civitas.
Ilirskom narodom Japodima bavi se Edin Huseinović. Autor koristi historijske izvore i literaturu, promatrajući njihov razvoj, a najviše se fokusira na Batonov ustanak raspravljajući o njihovoj ulozi u ovom događaju. S druge strane, Amina Šehović je analizirala gornji tok rijeke Drine u 2 i 3. stoljeću, primarno koristeći se natpisima na epigrafskim spomenicima, odnosno područjem Muncipia S…Radmila Zotović je autorica članka pod nazivom „Autohtoni elementi u kulturi stanovništva istočnog dela rimske provincije Dalmacije“, te autohtone elemente svrstava u 2 grupe: oni koji su nastavak starije, praistorijske tradicije i oni koji nastaju kao lokalni manirizam prilikom prihvatanja rimskih standardnih normi sepulkralne umjetnosti. Mariateresa Carbone se bavio učincima, koje su najvažnije epidemije antičkog svijeta izazvale u pravnoj sferi, razvojem novih instituta i odredbi u rimskom svijetu za suočavanje s izvanrednim situacijama. Zapravo, riječ je o izlaganju s konferencija. U časopisu jedan dio posvećen je bibliografiji radova eminentnog stručnjaka Ive Bojanovskog. Prikaze knjiga su napisali Mersiha Imamović, Tamara Mazur, Amina Abaspahić, Tarik Šatara i Lamija Keso. Posljednja spomenuta tri imena su i dobitnici nagrade „Prof.dr. Esad Pašalić.“ Na kraju, treba istaći da časopis Acta Illyrica sa kvalitetom objavljenih radova predstavlja nemjerljiv doprinos razvitku historiografije o antičkoj povijesti.
Online izdanje časopisa dostupno je na linku https://bathinvs.com/ejournal/index.php/acta
