U srijedu, 9.10.2024. godine u Biznis centru u Ilijašu, u organizaciji Udruženja „Znamen“ i Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS održan je osmi ciklus javnih predavanja Udruženja BATHINVS. Tema ovogodišnjeg predavanja bila je „Batonov rat – Veliki ilirski ustanak protiv Rimskog Carstva.“ Predavači na ovogodišnjem javnom predavanju bili su prof.dr. Amra Šačić Beća (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu) i dr. sc. Edin Veletovac (kustos Muzeja Sarajeva, voditelj Jevrejske zbirke), dok je moderator predavanja bila Dženana Kurtović, MA (Muzej Sarajeva) Prije početka predavanja, prisutne je pozdravio Faris Marukić, MA – predsjednik Udruženja „Znamen“ koji je izrazio zadovoljstvo dolaskom članova Udruženja BATHINVS, te prilikom da prisutne upoznaju sa jednim od najznačajnijih događaja antičke bh. povijesti. Potom je riječ prepustio moderatorici predavanja Dženani Kurtović, koja je predstavila aktivnosti Udruženja BATHINVS i značaja javnih predavanja. Kurtović je, potom, predstavila predavače – prof. dr. Amru Šačić Beća i dr. Edina Veletovca.
Prvi predavač bio je dr. Edin Veletovac, koji je na detaljan način govorio o uzrocima i povodu ovog događaja. Naime, Iliri balkanske unutrašnjosti su već decenijama ranije bili pokoreni i primorani da uđu u sastav rimskog imperija. Peregrinske civitates su bile obavezne da izmiruju čitav niz obaveza. U prvom redu riječ je bilo o plaćanju direktnih poreza, kao i izmirivanju čitavog niza indirektnih nameta. U tom pogledu za ilirsko stanovništov je posebno bila teška pojava „skupog novca“, koja je bila karakteristična za ekonomski zaostalije provincije sa slabije razvijeno robno-novčanom privredom. Veletovac je naglasio da je autohtono stanovništvo moralo da rimskoj državi i pohlepnim zakupcima koji su dolazili iz svih krajeva Imeprije prepuste i svoja rudna bogatstva. Posebno su oblasti današnje Bosne bile zanimljive Rimljanima zbog njihovih rudnika zlata, srebra i željeza. Od ilirskih naroda je i oduzimana zemlja kako bi se na nju naselili kolonisti i veterani imperijalnih vojski. Pored svih nevolja, domaće stanovništvo je bilo iskorištavano i od stranih trgovaca i zelenaša koji su došli prateći rimske legije. Čekao se povod rada, a on je ubrzo došao. Rimski car Oktavijan Avgust je izdao naređene da se izvrši i mobilizacija ilirskih auksilijara, kako bi bili upućeni na markomansko-bohemijsko ratište.
Nakon što je dr. Veletovac prisutne upoznao sa glavnim uzrocima i povodom rata, riječ je prepustio prof.dr. Amri Šačić Beća, koja je govorila o ratnim tokovima kroz prizmu izvorne građe. Šačić Beća je upoznala prisutne sa činjenicom da su Velej Paterkul i Dion kasnije dva najznačajnija izvora za Batonov ustanak. Zatim se osvrnula na ratne operacije, naglasivši da su tri grada predstavljala glavne tačke u rimskoj kontroli nad Ilirikom: Salona, Siscia i Sirmium. Baton Desidijatski, vođa ustanka je odlučio da krene prema Saloni. Salona je bila dobro utvrđena i pripremljena za rat i ne samo da napadi ustanka su odbijeni, već je i Baton Desidijatski ranjen jednim projektilom. Zatim je Baton jedan dio ustanika otposlao prema jugu. Drugi dio ustaničke vojske je lično predvodio Baton Desidijatski, i ova kolona krenula je prema sjeverozapadu i gradu Siskiji. Istovremeno sa ovim dešavanjima, panonski ustanici predvođeni Batonom Breučkim pokušali su zauzeti Sirmium. Međutim, nakon ustaničkih neuspjeha da zauzme tri glavna oslonca rimske vlasti u Iliriku, Baton Desidijatski je shvatio potrebno ujedinjenje svih ustaničkih snaga. Međutim, kako je vrijeme odmicalo strateška zamisao koju je počeo primjenjivati Tiberije, a koja se zasnivala na dugotrajnom ratu iscrpljivanja, nije nailazila na oduševljenje kod Augusta. Na teren je stigao Germanik. Za 7. godinu n.e. je najvažnija bitka kod Vulkajskih močvara. Zatim je Šačić Beća naglasila da se u 8. godini n.e. desio događaj koji je promijenio tok ratovanja – vrhovni vođa Baton Breučki je stupio u tajne pregovore sa Tiberijom, gdje je došlo do predaje dijela ustaničkih trupa kod rijeke Bathinuus. Ovaj podatak se nalazi u djelu Veleja Paterkula i riječ je o najstarijem od sada poznatom podatku u kome se spominje drevno bosansko ime (za rijeku). Šačić Beća se osvrnula na daljni tok ratovanja i posebno istakla bitku kod Ardube, u kojoj su učestvovali muškarci i žene. Kada je uhvaćen Baton, na upit Tiberija zašto su se pobunili, Baton Desidijatski je odgovorio: Vi (Rimljani) ste krivi za ovo, vi ste poslali za čuvare vaših stada ne pse ili pastire, nego vukove.
Na kraju, uslijedila je veoma interesantna diskusija koja se ticala Batonovog ustanka, pitanja identiteta Ilira, te dešavanja u Iliriku u periodu kasne antike. Moderatorica predavanja Dženana Kurtović se zahvalila prisutnima na diskusiji i dolasku na osmi ciklus javnih predavanja Udruženja BATHINVS.
