U ponedjeljak, 9.04.2018. godine, na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija „BATHINVS“ održalo je treći ciklus javnih predavanja pod nazivom „ BISTUA NOVA, najveći rimski municipij u dolini rijeke Bosne“. Partneri ovogodišnjeg programa su bili Pravni fakultet Univerziteta u Zenici i Muzej Sarajeva.
Treći ciklus javnih predavanja otvorila je koordinatorica projekta v.ass. Benjamina Londrc koja je poželjela dobrodošlicu prisutnima i najavila predavače.
Priliku da se prvi obrati prisutnima imao je prof. dr. Dževad Drino, šef katedre za Historiju države i prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici koji je zaželio dobrodošlicu gostima i izrazio zadovoljstvo što je fakultet domaćin ovogodišnjeg ciklusa javnih predavanja. Pozdravne riječi je uputio i Mumer Šehović, MA, kustos Muzeja Sarajevo, poklonivši u ime Muzeja paket knjiga za biblioteku Pravnog fakulteta.
Prvo izlaganje održala je doc. dr. Amra Šačić Beća, profesor na Odsjeku za historiju i katedri za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, na temu: „ Lokalna elita iz rimskog municipija Bistua Nova“. Docentica Šačić Beća je zahvalila organizatorima i koordinatoru projekta i istakla zadovoljstvo zbog dolaska na Pravni fakultet Univerziteta u Zenici. U okviru teme izlaganja objašnjen je termin municipium, te sama struktura municipiuma. Poseban dio izlaganja posvećen je pitanju definiranja administrativnog sjedišta municipiuma Bistue Nova uz analizu stavova respektabilnih historičara i arheologa Patscha, Mesihovića, Leszeka, Pašalića i drugih. Istaknututo je kako je opravdano teritoriju municipija Bistue Nova tražiti u području između planina Vranice i Bitovnje na istoku, Ljubuše i Raduše na jugozapadu, te Vlašića na Sjeveru. Svakako treba naglasiti da je fokusu izlaganja bilo pitanje lokalne elite u municipiju Bistua Nova, koji je prema riječima doc.dr. Šačić Beća municipijalni status dobio vjerovatno u vrijeme vladavine Flavijevske dinastije. Na takav zaključak jasno upućuje analiza teksta koji je uklesan na epigrafskim spomenicima iz doline Bosne, Lašve i Rame. Posebna pažnja prilikom izlaganja posvećena je epigrafskim spomenicima lokalne elite i to: nadgrobnom spomeniku Publija Elija Justa i njegove supruge Prokule iz Fazlića kod Travnika, nadgrobnom spomeniku Tita Flavija Lucija i njegove porodice na području Bilimišta (širi centar grada Zenice), nadgrobni spomenik duumvira municipium Bistue i sveštenika u provinciji Dalmaciji i njegove supruge Ulpije Procile i drugim. Svoje izlaganje dr. sci. Šačić upotpunila je slikovnim primjercima epigrafskih spomenika i karata koje je predstavila publici. Organizatori su istakli zadovoljstvo što su prisutni imali priliku slušati izlaganje doc.dr. Šačić Beća, koja je jedini naučnik u Bosni i Hercegovini koji se bavi epigrafijom u doba principata.
Nakon predavanja profesorice Amre Šačić Beća, uslijedilo je predavanje dr.sci. Edina Veletovca eksperta u oblasti kasne antike koji je govorio o Bestoenskoj biskupiji. Dr. sc. Veletovac je detaljno objasnio na osnovu čega se tvori saznanje o postojanju Bestoenske biskupije, uz poseban osvrt na spomene biskupije u uvodnom dijelu govora Honorija II iz 530. godine na i saboru 533. godine. Istao je da se, imajući u vidu sve potvrde bistuenskog municipija, može zaključiti da je obuhvatao područje Zenice i Travnika, dolinu gornjeg Vrbasa, kao i Gornju Ramu. Iako o bestoenskoj biskupiji ne postoje kasnije informacije, opravdano je smatrati da je ona nastavila postojati sve do dolaska Avara i Slavena krajem VI i početkom VII stoljeća. dr. sc. Veletovac je naznačio kako nije moguće odgovoriti na pitanje da li je biskupija uspjela preživjeti značajne promjene koje su uslijedile sa avarsko-slavenskom najezdom, mada takvu mogućnost ne bi trebalo odbaciti.
U završnom djelu šef katedre za Historiju države i prava BiH, prof. dr. Dževad Drino se još jednom zahvalio prisutnima i predavačima. Ispred Udruženja „BATHINVS“ koordinatorica se posebno zahvalila dekanu Pravnog fakulteta, prof.dr. Enesu Bikiću za gostoprimstvo, uz želje da se saradnja nastavi i u budućnosti.
