Dana 09.04.2025. godine u svečanoj sali Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u organizaciji Centra za historijska istraživanja održana je svečana promocija časopisa „Acta Illyrica“, kojeg izdaje Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS. Promociji su prisustvovali brojni prijatelji Udruženja, poštovani akademici, cijenjeni profesori Univerziteta u Zenici, predstavnici muzeja, instituta te studenti Odsjeka za historiju i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Promotori su bili doc.dr. Mirza Hebib, prodekan za Međunarodnu saradnju (Univerzitet u Sarajevu – Pravni fakultet), te glavni i odgovorni urednik časopisa dr.sc. Edin Veletovac (J.U. Muzej Sarajeva). Moderatorica događaja bila je prof.dr. Amra Šačić Beća, voditeljica Centra za historijska istraživanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu).
Prisutne je prvo pozdravila profesorica Šačić Beća, govoreći o Udruženju BATHINVS i počecima izlaska ovog časopisa, koji je počeo kao studentska incijativa, a zatim se razvio u respektabilan časopis, koji se nalazi u nekoliko referentnih naučnih baza. Profesorica je potom riječ prepustila promotoru dr. sc. Mirzi Hebibu koji je predstavio tri rada koji se nalaze u osmom broju časopisa “Acta Illyrica.” Hebib je prvo govorio o radu profesora Salmedina Mesihovića pod nazivom “Tragovi kraja Aqu(ae), njene muncipalne jedinice i antičkog načina života na sarajevskom području. “ Hebib je naglasio da je professor Mesihović dugogodišnji istraživač ove problematike. Mesihović je u radu naveo da se početak kraja grada Aqu(a)e dovode u vezu sa ratovima sa Gotima u posljednje dvije decenije četvrog stoljeća nove ere, ali to opet ne znači da je došlo do kraja antike u sarajevskom području. Drugi rad koji je predstavio promotor Hebib bio je izlaganje sa konferencije profesora Zdravka Lučića, koji se bavio upravljanjem rimskom provincijom Bitinijom. Hebib je govorio o značaju Plinijevih pisama za rimske pravnike, o kojima piše i prof. Lučič. U fokusu njegovog izlaganja o upravi rimske provincije Bitninije bila su deseta knjiga Plinijevih Pisama, gdje se nalazi Plinijeva korespodencija sa rimskim carem Trajanom. Zatim je riječ prepustio drugom promotoru dr. Edinu Veletovcu koji je govorio o sadržaju tri rada. Prvi rad koji je predstavio urednik časopisa bio je rad prof.dr. Drage Župarića i dr. Seade Brkan pod nazivom “Lektisternij:bogovi za stolom u antičkom Rimu.” Veletovac je govorio o ovom religijskom radu, objašnjavajući pomenuti pojam iz naslova. Autori su istražili historijat i značaj lektisternija, njegovu ulogu u rimskom društvu i religiji, kao i načine kako je ovaj običaj uticao na kasnije kulturne i vjerske prakse. Drugi rad koji je Veletovac predstavio je rad prof.dr. Amre Šačić Beća koji se bavila problematikom Daorsa i njihovog muncipija. Autorica pravi jasnu razliku i kritički osvrt na izjednačavanje pojma Daorsi iz vremena Ilirskog kraljevstva u odnosu na pojam civitas peregrina koji se susreće na Plinijevom popisu Naronitanskog konventa. Treći rad koji je predstavio dr. Veletovac nosi naziv “Arheološka istraživanja Tome Dragičevića u sjeveroistočnoj Bosni.” Veletovac je istakao da je značaj Tome Dragičevića leži u činjenici da je on direktno išao na teren, iskopavao i istraživao. Veletovac je napravio i određene komparacije između zaključaka koje je izveo Ago Mujkanović i profesor Adnan Kaljanac u svojim novijim studijama o arheolozima koji su istraživali u Bosni i Hercegovini u periodu austrougarske vladavine. Podatke je Ago Mujkanović je sakupljao iz austrougarske štampe, naučnih časopsia I arhivskih izvora.
Moderatorica događaja i izvršna urednica časopisa prof.dr. Amra Šačić Beća predstavila je tri rada iz domena svog naučnog istraživanja – riječ je o radovima Gorana Popovića, Ajle Šabanije Softić i Radmile Zotović. Goran Popović se bavio do sada neotkrivenim i neistraženim nadgrobnim spomenicima iz Raševa i Konjević Polja. Nažalost, spomenici su dosta oštećeni, posebno natpisi. Na osnovu prikaza likova Popović je izveo određene zaključke o spomenicima, naglašavajući da obje stele predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje antičke prošlosti u region oskudnom pisanim i materijalnim izvorima. Drugi rad koji je predstavila prof. Šačić Beća je rad Ajle Šabanije Softić pod nazivom “Utjecaj rudarstva na urbani razvoj Domavije.” Bogata eksploatacija rude srebra dovela je do toga da je Domavija imala status municipija, a zatim i kolonije. Treći rad koji je bio predmetom predstavljanja prof. Šačić Beća je bio rad Radmile Zotović pod nazivom “Liberov kult na području istočnog dela rimske provincije Dalmacije.” Na prostoru istočnog dijela rimske provincije Dalmacije, očuvano je do sada ukupno osam votivnih spomenika, posvećenih bogu Liberu. Njih šest u samostalnom kultu, a jedan u kultnoj simbiozi sa Bahusom i jedan sa Terminusom i Jupiterom.
Na kraju promocije dodijeljene su nagrade “Prof.dr. Esad Pašalić.” Nagradu su uručile njegove kćerke akademkinja prof.dr. Adila Pašalić Kreso prof. Jasmina Pašalić, koje su istakle važnost iste. Dobitnici nagrade “Prof.dr. Esad Pašalić” su: Meldin Kešetović, Faris Šačić i Elma Džigal.
Zahvaljujemo se svima koji su uveličali ovaj događaj!
