U Gradskom muzeju u Sisku u srijedu 07.10.2020. je otvorena reprezentativna izložba “Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti / Segestica and Siscia – a settlement from the beginning of history. Autor izložbe je dr. Ivan Drnić, kustos Arheološkog muzeja iz Zagreba. Drnić kroz ovu postavku nastoji odgovariti na pitanje kako se malo brončanodobno naselje, nastalo krajem drugog milenija prije naše ere, neposredno uz ušće rijeke Kupe u Savu, preobrazilo u jedan od najvažnijih željeznodobnih središta, koje je u antičkim pisanim izvorima zabilježeno pod imenima Segestika i Siscija. Riječ je o naselju kojem je u u prahistorijskom i antičkom razdoblju gravitiralo cjelokupno rudarasko područje sjeverozapadne Bosne, pa stoga ova tematika ima neposrednu važnost za izučavanje antičke prološlost jednog dijela BiH. U okviru izdavačke Arheološkog muzeja u Zagrebu objavljen je katalog koji prati sadržaj izložbe. U pitanju je djelo koje bez sumnje nudi potpuno novi pogled na svakodnmevni život u ovom dijelu Europe u vrijeme bronačanog, željeznog i djelimično antičkog doba.
Svojim sadržajem zasnovanim na analizi izvorne građe i pronađenog arheološkog materijala publikacija „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti / Segestica and Siscia – a settlement from the beginning of history“ po kvaliteti iznesene naučne spoznaje nadilazi formu muzejskog katalog i slobodno se može posmatrati kao svojevrsni zbornik naučno – istraživačkih tekstova. Pored istaknutih hrvatskih stručnjaka autori tekstova su i naučnici sa Univerziteta u Oksfordu, Univerziteta u Leicesteru, Unverziteta sa Floride. Naime, u realizaciji ovog projekta radili su (abecednim redom) : Tomislav Bilić, Alka Domić Kunić, Ivan Drnić, Tena Karavidović, Julia Fileš Kramberger, Daria Ložnjak Dizdar, Ivan Radman Livaja, Siniša Radović, Katharina Rebay-Salisbury, Kelly Reed, Emily Zavodny. Prvo poglavlje naslovljeno kao i cijeli katalog „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti / Segestica and Siscia – a settlement from the beginning of history“ koautorski je rad Alke Domić Kunić i Ivana Drnića. Ovaj vispreni dvojac otkriva četateljima magični svijet Segestike/ Siscije kroz povjesni i zemljopisni kontekst (Ivan Drnić) odnosno izvornu građu (Alka Domić Kunić). Važno mjesto u ovom dijelu zauzimaju i epigrafički natpisi. Ukoliko želite da spoznate kako su Grci i Rimljani vidjeli to važno panonsko naselje najbolje je da svoje putovanje kroz zanimljivu prošlost doline Kupe i Save krenete sa ovim tekstom.
Sljedeću tematsku cjelinu „Početak“ napisali su Ivan Drnić i Daria Ložnjak Dizdar . Kako se iz samog naslova može pretpostaviti u ovom poglavlju se dvoje hrvatskih arheologa bavi pitanjem kulturno – historijskog razvoja zajednica na području današnjeg Siska u brončanom i željeznom dobu. Tako se izdvaja opis ritualnog značenja rijeke Kupe, osnivanje naselja, obredi sahrane, arhitektura željeznodobnih nastambi i slično.
U korak sa modernom naukom autori su išli koz poglavlje „Proizvodnja i priprema hrane u sisačkom željeznodobnom naselju“. S ciljem rekonstrukcije i što reprezentativnije slike o poljoprivrednim i aktivnostima u svrhu pripreme hrane autori Ivan Drnić, Siniša Radović, Kelly Reed i Emily Zavodny su analizirali prikupljene uzorke iz širokog raspona struktura poput kućnih podova, jama za skladištenje i jaraka. Korištenjem metode flotacije zemlja je obrađivana kako bi mikroskopski ostaci biljaka bili pronađeni. Analiza je pokazala da većina pronađenih uzoraka sadrži italijanski proso, jednozrnu pšenicu i dvozrni pir. Važno mjesto u ishrani drevnih stanovnika Siscije sudeći prema rezultatima istraživanja navedenim u ovom poglavlju predstavljale su mahunarke i bob. S druge strane iz teksta također saznajemo da se stočarstvo u željeznom dobu temeljilo na uzgoju stoke i goveda. Naravno, kao i sve prahistorijske zajednice i stanovništvo Segestike se bavilo i lovom. Na osnovu analize životinjskih kostiju sa lokaliteta na Pogorelcu utvrđeno je da je glavna lovna divljač bio jelen, potom divlje svinje, srne, dabar itd. Treba istaći da su u ovom poglavlju prezentirani rezultati analize stablinih izatopa ugljika i dušika iz željezbnodobnog naselja u Sisku. Na osnovu pronađenih predmeta u katalogu se pokušalo se odgovoriti na pitanje kako su stanovnici sisačkog željeznodobnog naselja pripremali i konzumirali hranu. U svom osvrtu na stanovništvo sisačkog željeznodobnog naselja Ivan Drnić u istoimenom poglavlju donosi čitav niz zanimljivih činjenica ženskoj nošnji i ratnicima željeznog doba.
Šesta tematska cjelina ove publikacije jeste „Segestika i Siscija kao proizvodni centri“, a o toj temi pisali su Ivan Drnić, Tena Karavidović i Julia Fileš Kramberger. Autori akcentiraju proizvodnju keramičkih posuda, probora za izradu tkanine , prozvodnja metalnih predmeta, te proces proizvodnje željeza – put od eksplatacije rude do željeznih predmeta.Dva hrvatska naučnika Tomislav Bilić i Ivan Drnić napisali su pregled na temu „Trgovine i razmjene“. Posebno je zanimljiv osvrt na pronađeni novac iz malađeželjeznodobne kovnice sa područja današnjeg Siska.
Jedno ovako sveobuhvatno djelo nezamisliovo je bez osvrta na umjetnost i duhovnost. Upravo je to naslov osmog poglavlja čiji su autori Ivan Drnić i Katharina Rebay-Salisbury. Iz ovog teksta jasno se raspoznaje da je arheologija kao naučna disciplina razvila određene metode koje služe razumjevanju ne samo materijala već i duhovne kulture. Drnić i Rebay-Salisbury su između ostalog pisali o prikazima ljudskog lika u željeznom dobu na glinenim figuricama iz Siska, prikazima životinja, i slično. Posljednje poglavlje napisali su Ivan Drnić i Ivan Radman – Livaja. Riječ je o odličnom pregledu rimskih svanja Segestike / Siscije. Sasvim logično najveća pažnja je posvećena Oktavijanovom pohodu na Ilirik koje i rezultiralo konačnim rimskim zaposjedanjem ovog, jednog od najvažnijih, panonskih naselja. Ono što vrijedi istaći kao posebno zanimljivo u ovom poglavlju jeste opis segestanskih ratnika čiji prikaz prate i ilustracije nastale na osnovu arheološkog materijala. Na posljednjim stranicama kataloga nalazi se dosta detaljna bibliografija.
Kada se sagleda cjelokupni sadržaj kataloga može se zaključiti da se radi o tehnički odlično uređenom tekstu što je zasluga svakako glavnog i odgovornog urednika Ivana Drnića. Traba podvući da je katalog publikovan dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku. Dodatno zadovoljstvo prilikom čitanja teksta pruža njegov vizuelni sadržaj koji se temelji na visokokvalitetnim fotografijama arheološkog materijala, pejzaža kao i izvrsnim rekontrukcijama, te ilustracijama. Shodno navedenom može se zaključiti da je katalog „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti / Segestica and Siscia – a settlement from the beginning of history“ jedno od zanimljivijih arheoloških izdanja objavljenih u 2020. godini i to ne samo u našoj regiji već i šire.
Doc.dr.sc. Amra Šačić Beća