U okviru izdavačke djelatnosti Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS u decembru 2018. godine iz štampe je izašao dugo očekivani „Vodič za antičko naslijeđe u gradu Sarajevu i njegovoj okolini/Ancient heritage guidebook for the city of Sarajevo and the surroundings” autora doc.dr. sc. Amre Šačić Beća i dr.sc. Edina Veletovca. Riječ je o prvom specijalističkom izdanju iz perioda antike koje je ciljano napisano u svrhu turističke promocije jedne regije u Bosni i Hercegovini. U predgovoru autori naglašavaju da  je ” razlog za pisanje ovakvog vodiča je taj što smatramo da antičko naslijeđe Sarajeva i njegove okoline nije u dovoljnoj mjeri i na ispravan način prezentovano u promotivnim turističkim spotovima, te dosadašnjim publikacijama ovakvog karaktera. Stoga se nadamo, da će izdavanje jednog ovakvog vodiča tu sliku u značajnoj mjeri promijeniti “.   Publikacija je nastala kao finalni produkt istoimenog projekta koji je finansiran od strane Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo. U nastavku donosimo cjelokupan tekst recenzije prof.dr. Salmedina Mesihovića sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu koji je dao izuzetno pozitivno mišljenje o samom tekstu ove publikacije : 
” Imam osobitu čast da recenziram stručno i praktično djelo “Vodič za antičko naslijeđe u gradu Sarajevu i njegovoj okolini/Ancient Heritage Guidebook for the City of Sarajevo and the Surrounings”, koautora doc. dr. sc. Amre Šačić Beća i dr. Edina Veletovca, u izdanju “Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih klasičnih civilizacija BATHINVS“. Riječ je o jednom nadasve vrijednom i korisnom dvojezičnom djelu koje na 27 stranica daje sažeti, ali u potpunosti ispunjeni pregled naslijeđa klasične civilizacije koji se može naći u Sarajevu i njegovoj gravitirajućoj okolici. Tekst je uspješno i djelotvorno praćen sa ilustracijama i fotografijama koje dodatno objašnjavanju i upotpunjuju naraciju Vodiča. Sam karakter Vodiča nesumnjivo i sam slijedi ona osnovna pravila historiografske literarne naracije, odnosno da pouči, nauči i zabavi korisnika i čitatelja Vodiča. Pošto Vodič ima primarno praktičnu narav omogućivanja turistima i drugim posjetiteljima Sarajeva i njegove okolice da se upoznaju sa naslijeđem klasične civilizacije na našem mikro-prostoru, autori su se morali izdići iznad uobičajenih modernih i postmodernih metodoloških zahtjeva i načina rada, odnosno da prirodu djela prilagode potrebama tržišta i zainteresiranih korisnika. Radi toga Vodič nije bilo moguće urediti kao znanstveno ili stručno djelo, pa su se morali fokusirati na one najbitnije i ključne dijelove naslijeđa klasične civilizacije koji bi na najbolji način mogli reprezentirati ovu civilizacijsku epohu. Autori su se zato koncentrirali na osnovne historiografske i arheološke podatke, te na predstavljanje dva glavna muzeja u kojima se nalazi arheološki materijal (Muzej Sarajeva i Zemaljski muzej) i dva glavna arheološka lokaliteta  (Aquae u ilidžanskim Lužanima i kasnoantičke bazilike u Brezi).
Na kraju je potrebno istaći da dodatna vrijednost ovoga djela proističe iz još jedne činjenice. Iako Sarajevo i njegovo gravitirajuće područje ima vrlo bogato arheološko – historijsko naslijeđe sa kontinuiranim naslijeđem naseobinske kulture još iz neolitika, do izdavanja ovoga Vodiča nisu postojala specijalistička historijsko-arheološka djela orijentirana prema turističkim potencijalima, a koja bi napisali i uredili historičari i arheolozi. Zato se treba nadati da će turistički Vodič za naslijeđe klasične civilizacije biti i prvi korak za neke buduće i druge vodiče.
Kao recenzent ovome Vodiču dajem najbolju ocjenu i svesrdno ga preporučujem javnosti.”