Dana 06.12. 2016. godine, sa početkom u 14:00, u prostorijama Brusa Bezistana, upriličena je promocija djela ,,Antički epigrafski i kultni spomenici sarajevskog kraja“ autora Moamera Šehovića, MA. Posebnost ove promocije, pored izuzetne posjećenosti, očituje se u činjenici da su promotori bili ugledni profesori i asistenti sa Odsjeka za historiju i Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu: prof. dr. sci. Salmedin Mesihović, prof. dr. Adnan Busuladžić i viša asistenica Amra Šačić, MA. Među posjetiteljima (autorovim kolegama i prijateljima) mogla su se zamjetiti lica profesora, asistenata, studenata Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta, te brojnih medija.

Promocija je otvorena kratkim obraćanjem direktora Muzeja Sarajeva Mirsada Avdića. Svoj kratki govor započeo je zahvalivši se prisutnima na dolasku te je predstavio promotore. Govoreći o katalogu istakao je kako je isti najava za buduću (pojačanu) izdavačku djelatnost muzeja. Nakon ovoga predao je riječ promotorima.

Prof. dr. sci. Busuladžić naglasio je da će njegovo predstavljanje biti kratko i više posvećeno instituciji Muzeja Sarajeva, a čast da prezentuje katalog ustupio je višoj asistentici Šačić, MA koja je bila recenzentica istog. U svom izlaganju Busuladžić je istakao značaj izdavačke djelatnosti ovog muzeja u periodu kada dolazi do smanjenja novijih izdanja na naučnoj sceni. Istakao je značaj arheološke zbirke ovog muzeja i njen značaj za izučavanje historije Sarajeva, ističući lokalitete pećina Bijambare, Debelo Brdo, Butmir te na kraju Aquae S… Katalozi (korpusi, zbirke) epigrafskih spomenika, pored arheoloških ostataka, predstavljaju najbitniju formu za istraživanje antičke historije ovog područja i rekonstrukcije iste. Upravo zbog toga, kako ističe Busuladžić, ovaj katalog predstavlja logično riješenje za sintezu spomenika sarajevskog kraja i približavanje ove tematike široj publici. Svoje izlaganje završio je čestitajući autoru na katalogu i muzeju koji je prepoznao značaj publikacije ovog djela.

Svoju radost zbog postojanja novijeg djela koje govori o ilirskom i rimskom periodu na tlu Sarajeva, u periodu kada je izučavanje ove tematike stavljeno u drugi plan, izrazio je i prof. dr. sci. Mesihović. Svoje izlaganje je usmjerio na kratki historijski pregled ovog kraja, spominjući ilirski narod Dezidijate, Batonovu ustanak, proces romanizacije i slično. Osvrćući se na epigrafske spomenike, koji su glavni dio ovog kataloga, on ističe da su ovo natpisi elite domaćeg porijekla (Ilira) koji su svoje rimsko građanstvo dobili u vrijeme vladavine više rimskih careva. Mesihović nastoji publici odrediti granice Aquae S… te posebnu pažnju posvećuje spomeniku Publija Elija Viktorina (Publius Aelius Victorinus) pronađenog u Krivoglavcima 2006. godine, u čijem je pronalasku učestvovao i sam promotor, te istaknuti prof. emeritus dr. Enver Imamović koji se nalazio u publici. Nadovezujući se na ovaj spomenik on ističe da je istraženost sarajevskog prostora izuzetno slaba te se vrlo vjerovatno može govoriti o mnogo većem broju (neotkrivenih) epigrafskih spomenika. Govoreći o činjenici da se za većinu ovih spomenika veže pojam tercijarne upotrebe koristi se primjerom spomenika obitelji Katija (Catius). Ovaj orginalno rimski (paganski) spomenik u periodu ranog srednjeg vijeka postaje dio Crkve svetog apostola Petra (čija je ubikacija nepoznata), a od 16 st. postaje dio temelja Kemaludinove džamije. Nakon rušenja ove džamije spomenik dolazi u ruke djelatnika Zemaljskog muzeja, gdje se nalazi i danas. Na kraju Mesihović ističe kako je ovo djelo od izuzetnog značaja jer na osnovu njega mogu se pratiti priče individualnih Ilira, stvoriti slika o njihovim životima te povući paralela sa savremenim životom.

Završni dio ove promocije vodila je viša ass. Šačić, MA ( uskoro i dr. sci. ) za koju smo već ranije spomenuli da je bila recenzentica ovog kataloga. Nakon pozdravnih riječi publici, sa posebnim osvrtom na studente odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta koji po njenim riječima predstavljaju budućnost bh historije, pristupila je detaljnijoj analizi kataloga. Istakla je svoje oduševljenje i polaskanost što je mogla biti djelom ovog projekta jer je riječ o prvom muzejskom katalogu koji se bavi ovom tematikom. Čestitala je vodstvu Muzeja Sarajeva koje je prepoznalo važnost istoga, čime se doprinjelo rasvjetljavanju historije sarajevskog polja u antici. Ovaj rad, čiji začetke je potrebno tražiti u magistarskom radu autora, predstavlja produkt saradnje manje grupacije odabranih ljudi. Katalog, koji se sastoji od nekih 30-tak spomenika, je bilingvialnog karaktera (bosanski i engleski jezik), a za engleski prevod zaslužna je lektorica Samra Čebirić. Spominjući lektoricu bitno je istaknuti da je ona vjerovatno jedna on najkompetentnijih prevodilaca na engleski jezik, s ovih prostora kada je riječ o antičkoj historiji i epigrafskim spomenicima. Govoreći o samom katalogu, Šačić ističe njegovu kompletnost. Autor se trudi dati kratki pregleda antičke historije, historijat istraživanja svakog od spomenika, detaljnu analizu spomenika i na kraju dataciju istih. Autor vrši sistematsku kategorizaciju spomenika (votivni, počasni, sepulkralni, itd) i sve podatke do kojih je došao sintezom predstavlja u tabelama. Zaključak ovog izlaganja očitovao se u mišljenju promotorice da je ovaj rad uvod za budući rad autora na ovom polju.

Autor Moamer Šehović, MA iskoristio je priliku da se zahvali posjetiteljima, a posebno je istakao svoju zahvalnosti svima koji su učestvovali na nastanku ovog kataloga. Istakao je da mu je namjera u skorijoj budućnosti nastaviti sa istraživanjem antičke historije sarajevskog polja i šire. Promocija je upotpunjena kratkom zakuskom i podjelom autorovog kataloga posjetiteljima.

Govoreći o samom katalogu bitno je spomenuti visoki kvalitet kataloga. Kao što je već ranije spomenuto riječ je o bilingvističkom djelu, upotpunjenom mnogobrojnim tabelama, kartama i slikama visoke rezolucije. Autor je naveo i svu referentnu literaturu koju je koristio, što omogućava čitaocima mogućnost šireg istraživanja spomenute tematike. Ovaj rad svakako će pomoći u izučavanju antičke historije i osnova antičke historije, kako studentima i naučnicima u njihovim istraživanjima, tako i široj javnosti.

Ivana Božić, BA

Za više informacija

* o historijskom pregledu koji je dao prof. dr. sci. Salmedin Mesihović:

MESIHOVIĆ 2007: Salmedin Mesihović, Dezidijati (rukopis doktorske disertacije), Sarajevo

MESIHOVIĆ – ŠAČIĆ 2015.: Salmedin Mesihović, Amra Šačić, Historija Ilira, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo

*o natpisu iz Krivoglavaca:

Paškvalin / Forić 2006: Veljko Paškvalin, Melisa Forić, Slučajni rimski nalaz iz Krivoglavaca kod Vogošće, Godišnjak CBI knj. 35, ANUBiH, Sarajevo, 161-178
Mesihović 2011: Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE, Filozofski fakultet u Sarajevu

Aristokratska porodica iz municipija Aquae (NAJSTARIJA EPIGRAFSKA POTVRDA DA JE RIMSKI GRAD NA ILIDŽI IMAO STATUS MUNICPIJA U II STOLJEĆU) na http://udruzenjebathinvs.simplesite.com/

*o Aquae S…

ĆEMAN 2004: Ćeman Mirza Hasan, Res Publica Aquarum S…., In: ILIDŽA – SARAJEVO –Cultural and Historical Monography (ED. M. HASAN ĆEMAN), 122 — 169, Sarajevo

KALLNER 1895.: Ivan Kellner, Rimski gragjevni ostanci u Ilidžama kod Sarajeva, GZM sv. II., str. 161 – 199

PAŠALIĆ 1959: Pašalić Esad, Rimsko naselje na Ilidži kod Sarajeva (Prvi prethodni izvještaj

o iskopavanjima 1955-1958 godine), GZM, N.S. Arheologija, sv. XIV, 113 — 136, Sarajevo

PAŠALIĆ 1975: Pašalić Esad, O antičkim naseljima uz mineralna vrela na području Bosne,

in Sabrano djelo, 188 — 199, Sarajevo