Urbanizacija bosanskohercegovačkih prostora u vrijeme rimske uprave / The urbanisation of Bosnian and Herzegovinian areas under the Roman rule
DOI:
https://doi.org/10.54524/2490-3930.2017.56Keywords:
urbanization, Bosnia and Herzegovina, Roman Empire, Upper Illyria, Dalmatia, Romans, Illyrians, Salona, Narona, Servitium, Sarajevsko polje, Domavija, Skelani, ArgentariaAbstract
After the conquest of the Bosnian and Herzegovinian territory, the Romans launched numerous campaigns so this region and its population could be incorporated into the Roman life and Roman civilization of that period as quickly as possible. They believed that this is the only and the best way to make themselves the masters of this region. As part of their extensive activities, those that focused on systematic and full implementation of urbanization in the present-day Bosnia and Herzegovina were especially important. This long process encompassed the infrastructure construction, modelled on the Italic cities, villages, economic and other facilities. The first steps of the Roman authorities were to construct modern and high-quality roads, i.e. a powerful road network that would facilitate a faster and stronger connection between settlements and economic resources around present-day Bosnia and Herzegovina. Publius Cornelius Dolabella, who served as an imperial governor of the province of Upper Illyria from 14 th to 20 AD, had a special role in the implementation of this plan. The construction of the first roads began upon his initiative and under his strict supervision. He intended to establish a better connection between the regions of present-day Bosnia and Herzegovina with the eastern coast of the Adriatic Sea. These first roads created good foundation for a complete urbanization of this area. th Along with the road construction, the Romans launched the activities that included new settlements, firstly along the Roman roads, then at the crossroads, and then in the regions had were rich in resources. Each settlement, in its appearance, dimensions and layout of facilities and its infrastructure, had to correspond to the Roman building standards. The first settlements were built along the roads. The most famous sites of urban settlements include: Grkovci and Pelva (Livno plateau), Halapići and Salvium (Glamoč plateau), Pecka (the Sana river valley), Baloie (Šipovo), Bjelajac (Mrkonjić Grad), Castra, Laktaši, Gornji Šeher (Banja Luka), Servitium (Bosanska Gradiška), Delminium (Duvno plateau), Varvara (Rama river valley), Ad Matricem (Gornji Vakuf), Bistue Nova (Bugojno), Višnjica (Kiseljak), Ilidža (Sarajevo plateau), Domavia and Skelani (central Podrinje), Blagaj, Maslovare and Bosanski Novi (the Sana and Japra rivers valley), Golubić (Bihać), Bigeste (Čapljina), Leusinium (Bileća), Diluntum (Stolac), Ad Drinum (Drinjača) as well as many others, but less known. Urbanization had many positive effects in all aspects of work and life of local inhabitants from that period in the region of present-day Bosnia and Herzegovina. A road network was established, as well as numerous economic activities, lifestyle standard and social relations were raised to a significantly higher level, many settlements (cities and villages) and many cultural monuments were built.
References
Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom I, Sarajevo 1988.–
Abramić M. 1926, O novim miljokazima i rimskim cestama Dalmacije, Vjesnik za arhe-ologiju i historiju dalmatinsku, XLIX, Split 1926-27, 139-155.
Abramić M. 1927, Žigovi na opekama i amforama iz Narone, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, XLIX, Split 1927, 130-138.
Balif Pf., Romiche Strassen in Bosnien und der Herzegovina, Wien, 1893.
Bojanovski I. 1968, Municipium Malvesiatum s najnovijom epigrafskom potvrdom municipija iz Misajlovine (Rudo) Arheološki radovi i rasprave JAZU VI, Zagreb 1968, 241-262.
Bojanovski I. 1974, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela XLVII, CBI 2, Sarajevo 1974.
Bojanovski I. 1981, Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji III, Prilog proučavanju antičkih naselja i komunikacija u istočoj Bosni, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak XIX, CBI 17, Sarajevo 1981, 125-197.
Bojanovski I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Sarajevo 1988.
Bojanovski I. 1978, Noviji rimski epigrafski nalazi s Glamočkog polja, Naše starine XXXIII, Sarajevo 1978, 115-126.
Bulić F. 1928, Sv. Venancije prvi biskup solinski i mučenik duvanjski, Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, Nova serija XV, Zagreb 1928, 55-71.
Darovi zemaljskom muzeju, 1891, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III, Sarajevo 1891, 100-101.
Glavičić M. 2014, Organizacija uprave rimske provincije Dalmacije prema natpisnoj građi, Katalog izložbe “Klasični Rim na tlu Hrvatske”, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2014, 41-49.
Hoffer P. A. 1895, Nalazišta rimskih starina u travničkom kotaru, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VII, Sarajevo 1895, 43-61.
Hoffer A.P. 1897, Zlato i druge rude u travničkom kotaru, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu IX, 1897, 411-423.
Imamović E. 1971, Gromiljak u vjersko-kulturnoj prošlosti, Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji VII-VIII, Sarajevo 1971, 344-350.
Imamović E. 1976, Eksploatacija zlata i srebra u rimskoj provinciji Dalmaciji, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine, XXI – XXVII, Sarajevo 1976, 7-27.
Imamović E. 1985, Rimske rudarske ceste na području Bosne i Hercegovine, Prilozi Insti-tuta za istoriju, XX/21, Sarajevo 1985, 31-52.
Imamović E. 1994, Prethistorija i antika, u knjizi: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Sarajevo 1994, 13-41.
Imamović E. 2002, Srebrenica i okolica u rimsko doba, Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne XVII, Tuzla 2002, 7-37.
Jelić L.1898, Najstariji kartografski spomenik o rimskoj pokrajini Dalmaciji, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu X, Sarajevo 1898, 531-560.
Kelnner J. 1890, Ostanci rimske kuće u Laktašima, Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu II, Sarajevo 1890, 55-63.
Kujundžić I. 1916, Najnovije rimske iskopine u Mošunju, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XXVIII, Sarajevo 1916, 477-496.
Kujundžić I. 1926, O položaju rimskog municipija Bistue Nova u Bosni, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku XLVII-XLVIII, Split 1926, 75-83.
Mamford L. 2006, Grad u istoriji, Beograd 2006.
Mandić M. 1924, Turbe kod Travnika, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XXXVI, Sarajevo 1924, 83-90.
Marić Z. 1973, Daorsi. Ime, teritorija i etnička pripadnost plemena Daorsi, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak X, CBI 8, Sarajevo 1973, 109-137.
Mesihović S. 2010, Aevum Dolabellae – Dolabelino doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak XXXIX, CBI I, Sarajevo 2010, 99-123.
Mesihović S. 2011, Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2011.
Mesihović S. 2014, Proconsvles, legati et praesides. Rimski namjesnici Ilirika, Gornjeg Ilirika i Dalmacije, Filozofski fakultet u Sarajevu, Prvo izdanje, Sarajevo 2014.
Novak G. 1944, Prošlost Dalmacije, Zagreb 1944.
Omerčević B. 2002, Kontinuitet izgradnje naselja i njihov razmještaj na tlu današnje Bosne i Hercegovine, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli IV, 67-76.
Omerčević B. 2005, Procvat rudarstva na tlu današnje Bosne i Hercegovine u vrijeme kasne antike, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli VI, Tuzla 2005, 39-57.
Omerčević B. 2007a, Etničke prilike u istočnoj Bosni i Podrinju u vrijeme kasne antike, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli VIII, Tuzla 2007, 9-20.
Omerčević B. 2007b, Rimska cesta Salona-Servitium, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli VIII, Tuzla 2007, 17-33.– Omerčević B. 2009, Posljedice Batonovog ustanka: odrazi na tlu sjeveroistočne Bosne, Gračanički glasnik XIII, 28, 50-58.
Omerčević B. 2010, Bosna i Hercegovina u vrijeme kasne antike, Tuzla 2010.
Omerčević B.- Šaković E. 2010, Naseobinske prilike tuzlanskog kraja u antici, Zbornik radova Filozofskog fakultata Univerziteta u Tuzli X, 373-385.
Omerčević B. – Imamović M. 2011, Promjena društvene structure stanovništva na bo-sanskohercegovačkim prostorima u poznoj fazi principata, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli XI, Tuzla 2011, 245-261.
Pašalić E. 1953, Antički tragovi iz okoline Bugojna i Gornjeg Vakufa, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s. VIII, Sarajevo 1953, 345-348.
Pašalić E. 1957, Rimska cesta između Banjaluke i Bosanske Gradiške, Naše starine IV, Sarajevo 1957, 75-92.
Pašalić E. 1959, Rimsko naselje na Ilidži kod Sarajeva, Glasnik Zemaljskog muzeja XIV, Sarajevo 1959, 113-135.
Pašalić E. 1960, Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1960.
Pašalić E. 1975, Sabrano djelo, Sarajevo 1975.
Paškvalin V. 1958, Tri rimska natpisa sa područja Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemalj-skog muzeja u Sarajevu, Nova serija XIII, Sarajevo1958, 153-157.
Patsch K. 1895a, Legio VIII Augusta u Dalmaciji, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VII, Sarajevo 1895, 143-146.
Patsch K. 1895b, Epigrafski nahogjaji iz godine 1895, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VII, Sarajevo 1895, 573-586.
Patsch K. 1896a, Japodi, Glasnik Zemaljskog muzeja VIII u Sarajevu, Sarajevo 1896, 113-139.
Patsch K. 1896b, Archäeologisch-epigraphische Untersuchungen zur Geschihte der romis-hen Provinz Dalmatien, Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzego-vina IV, Wien 1896, 243-295.
Patsch K. 1902, Nahogjaji novca, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XIV, Sarajevo 1902, 391-438.
Patsch K. 1904, Prilog topografiji i povijesti Županjca – Delminiuma, Glasnik Zemalj-skog muzeja u Sarajevu XVI, Sarajevo 1904, 307-365.
Patsch K. 1907, Zur Geschichte und Topographie von Narona, In Kommision bei A. Höl-der, Wien 1907.
Patsch K. 1906, Arheološko-epigrafska istraživanja povijesti rimske provincije Dalmacije, Glasnik Zemaljskog muzeja XVIII, Sarajevo 1906, 151-182.
Patsch K. 1899, Archäeologisch-epigraphische Untersuchungen, Wissenschaftliche Mite-liungen aus Bosnien und der Herzegovina VI, Wien 1899, 154-273.
Patsch K. 1910, Prilozi našoj rimskoj povijesti, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XXII, Sarajevo 1910, 177-208.
Petrović J. 1960-61, Novi arheološki nalazi iz doline Gornjeg Vrbasa, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija XV-XVI, Sarajevo 1960-61, 229-234.
Radimsky V. 1891, Rimski grad Domavija u Gradini kod Srebrenice u Bosni i tamošnji iskopi, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III, Sarajevo 1891, 1-19.
Radimsky V. 1892, Prekopavanje u Domaviji kod Srebrenice godine 1891, Glasnik Ze-maljskog muzeja u Sarajevu IV, Sarajevo 1892, 1-24.
Sergejevski D. 1928, Rimski kameni spomenici s Glamočkog i Livanjskog polja i iz Ribni-ka, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XL, Sarajevo 1928, 79-97.
Sergejevski D. 1930a, Nalaz rimskog novca kod Livna, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XLII, Sarajevo1930, 119-132.
Sergejevski D. 1930b, Epigrafski i arheološki nalasci, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sara-jevu XLII, Sarajevo 1930, 157-167.
Sergejevski D.1931, Rimski spomenici iz Livna i Prekaje, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XLIIII, Sarajevo 1931, 19-23.
Sergejevski D. 1932a, Numizmatičke beleške, Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI, Saraje-vo 1932, 23-31.
Sergejevski D. 1932b, Spätantike Denkmäler aus Zenica, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, XLIV, Sarajevo 1932, 35-56.
Sergejevski D. 1934, Rimska groblja na Drini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XLVI, Sarajevo 1934, 11-41.
Sergejevski D. 1936, Novi kameni spomenici iz Ustikoline i Rogatice, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XLVIII, Sarajevo 1936, 4-14.
Sergejevski D. 1948, Rimska cesta na Nevesinjskom polju, Naše starine III, 1948, 43-62.
Sergejevski D. 1957, Epigrafski nalazi iz Bosne, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XII, Sarajevo 1957, 109-125.
Sergejevski D. 1963, Rimski rudnici željeza u sjeverozapadnoj Bosni, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XVIII, Sarajevo 1963, 85-102.
Simić V. 1951, Istorijski razvoj našeg rudarstva, Beograd 1951.
Skarić V.1924, Banja Luka i njena okolina u davnini, Otadžbina 32-33, Banja Luka 1924.
Šačić A. 2014, Četiri do sada neobjavljena epigrafska spomenika, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak XLIII, CBI 10, 155-166.
Škegro A. 1999, Eksploatacija željeza u Bosni i Hercegovini u rimsko doba, Prilozi insti-tuta za istoriju u Sarajevu XXVIII, Sarajevo 1999, 17-45.
Tomaschek W.1880, Die vor-slavische Topographie der BosnaHerzegowina, Wien 1880, 497-528, 545-567.
Truhelka Ć. 1892, Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu IV, Sarajevo 1892, 340-365.
Truhelka Ć. 1893, Iskopine u dolini Lašve, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu V, Sarajevo 1893, 685-699.
Wilkes J. 1969, Dalmatia, London 1969.
Zaninović M. 1967a, Ilirsko pleme Delmati I – politička povijest i teritorijalna rasprostranjenost Delmata, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak IV, CBI 2, Sarajevo 1967, 27- 91.
Zaninović M. 1967b, Ilirsko pleme Delmati II – materijalna i duhovna kultura, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak V, CBI 3, Sarajevo 1967, 5-101.
Zaninović M. 2007, Beneficiarii consularis na području Dalmata, Zagreb 2007, 181-184.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
Copyright (c) 2017 Journal of BATHINVS Association ACTA ILLYRICA / Godišnjak Udruženja BATHINVS ACTA ILLYRICA Online ISSN 2744-1318
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
