Neolitsko naselje u Gornjoj Tuzli u kontekstu geološke strukture sjeveroistočne Bosne / Neolithic settlement in Gornja Tuzla in the context of the geological structure of northeastern Bosnia

Authors

  • Dženan Brigić Association for the Study and Promotion of Illyrian heritage, Ancient and Classical civilizations “BATHINVS”

DOI:

https://doi.org/10.54524/2490-3930.2022.19

Keywords:

geological processes, Paratetis, salt formation, Tuzla basin, Tetima, halit, Middle Neolithic, Gornja Tuzla

Abstract

This paper encompasses observation of geological and geographical determinants of Northeastern Bosnia and changes that occurred during Neogene up until the beginning of Holocene, when Tuzla basin was flooded by the Paratetis (old sea). As a result, geological formations have developed from which salt formation is the most interesting one. There will be an analysis of Tetima, a locality rich with ore of salt, situated further north of Gornja Tuzla where the spring of river Jala is, which carried halit (rocky salt) down the stream to the area where Neolithic settlement was built. From the geographical aspect, the territory of today's Gornja Tuzla is surrounded by the hills, so wider expansion was hardly possible like it happened later in Donja Tuzla, which is today's city of Tuzla. A logical question arises: why didn’t Gornja Tuzla happen ni Donja Tuzla, what influenced the neolithic population to inhabit this area?

References

Adshead 1992 – S. A. M. Adshead, Salt and Civilization, Palgrave Macmillan UK,1992.

Babajić, Mandžić, Salihović 2011 – E. Babajić, K. Mandžić, S. Kulenović, Mafitni ekstruzivi Papratnice kod Žepča kao tehnički građevinski kamen, Zbornik radova IV, Savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine, 2011, 66‒75

Baraković A. Opća geologija, Ars Grafika, 2007.

Buljugić, S. 1990, Tuzlanske solane i solari, Hronika, knjiga prva, 1990.

Cavruc 2008 – V. Cavruc, The Present Stage of the Researches regarding Prehistoric Salt Production in the Carpatho Danubian Region, ANGVSTIA XII, National Museum of Eastern Carpathians, 2008, 79‒90.

Chapman 1988 – J. Chapman, Ceramic production and Social Differentation, Journal of Mediterranean Archaeology, The Dalmatian Neolithic and the Western Mediterranean, 1988, 3‒25.

Childe 1929 – G. Childe, The Danube in Prehistory, At the Clarendon press, 1929.

Čičić et. al. 1991 – S. Čičić, Č. Jovanović, M. Mojičević, S. Tokić, Tumač za list OGK Tuzla 1:100000, Savezni geološki zavod Beograd, 1991.

Čović 1960/61 – B. Čović, Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli, Glasnik Zemaljskog muzeja N. S. sv. XV‒XVI, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1960/61, 79‒139.

Di Fraia 2011 – T. Di Fraia, Salt Production and Consumption in Prehistory: towards a complex systems view, Exotica in the Prehistoric Mediterranean, Oxbow Books, 2011, 26‒32.

Filipescu, Silye 2008 – S. Filipescu, L. Silye, New Paratethyan biozones of planktonic foraminifera described from the Middle Miocene of the Transylvanian Basin (Romania), Geologica Carpathica 59, The Earth Science Institute of the Slovak Academy of Sciences, 2008, 537‒544.

Forenbaher, S. 2013, Pretpovijesni tragovi proizvodnje soli u podvelebitskom primorju, Senjski zbornik, 40, 179‒194.

Hadžimustafić, Suljić, Baraković 2007/08 – E. Hadžimustafić, A. Suljić, A. Baraković, Morfostrukturne odlike sliva rijeke Soline, Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta IV i V, Univerzitet u Tuzli, 2007/08, 211‒218.

Harding 2013 – A. Harding, Salt in Prehistoric Europe, Sidestone Press, Leiden, 2013.

Isabegović 2011 – J. Isabegović, Potencijal ugalja žepačko-novošeherskog basena na primjeru ležišta “Brezove Dane”, u Skopljak, F., Zbornik radova IV, Savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine, Udruženje geologa Bosne i Hercegovine, 2011, 479‒494.

Jovanović 1941 – B. Jovanović, Pojava soli u Bosni i njena proizvodnja, Prosvjeta, Kalendar za 1941, 125‒133.

Katzer 1926 – F. Katzer, Geologija Bosne i Hercegovine, Direkcija državnih rudarskih preduzeća, 1926.

Kudumović-Dostović 2017 – F. Kudumović-Dostović, Sjeveroistočna Bosna (Geografska morfologija), Geografsko društvo Tuzlanskog kantona, 2017.

Nenquin 1961 – J. Nenquin, Salt: a study in economic prehistory, De Tempel, Bruges, 1961.

Nikolov 2012 – V. Nikolov, Salt, early complex society, urbanization: Provadia-Solnitsata (5500‒4200 BC, in Nikolov V. (ed.), Salt and Gold: The Role of Salt in Prehistoric Europe, Alexander von Humboldt Foundation, Provadia, Veliko Tarnovo, 2012, 11‒65.

Nuhanović 2010 – S. Nuhanović, Izgradnja višenamjenskih bušotina u ležištima soli, neobjavljena doktorska disertacija, Univerzitet u Tuzli, 2010 (http://gradina.untz.ba/objave-doktorata/2009-10/nuhanovics-disert.htm).

Omerčević, Šaković 2015 – B. Omerčević, E. Šaković, Arheološka istraživanja na prostoru Tuzlanskog kantona, stanje, mogućnosti i perspektive, Baština sjeveroistočne Bosne I, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Tuzlanskog kantona, 2010, 34‒47.

Pandžić 2018 – I. Pandžić, Eksploatacija soli u eneolitiku, in: Antonović, D., Balen, J., Miloglav I., Povratak u prošlost: bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj / Back to the past – Copper Age in northern Croatia, Arheološki muzej u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Arheološki muzej Osijek, Zagreb, 2018, 325 – 335.

Soklić 1982 – I. Soklić, Stratigrafija i starost sononosnih naslaga grada Tuzle, Radovi Akademije nauka i umjetnosti BiH VII, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1982, 135‒151.

Soklić 1986 – I. Soklić, Tektonsko-strukturni oblici tuzlanskog bazena i Majevice, Odjeljenje tehničkih nauka knjiga X, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1986, 23‒55. Soklić 1991‒ I. Soklić, Izolacija panonskog bazena u atičkoj orogenetskoj fazi, 1991.

Urem-Kotsou 2016 – D. Urem-Kotsou, Salting the Roads: Connectivity in the Neolithic Balkans, Of Odysseys and Oddities: Scales and modes of interaction between prehistoric Aegean societies and their neighbours, Sheffield Studies in Aegean Archaeology 10, 122‒143.

Vrabac 1991 – S. Vrabac, O nalasku marinskih fosila u sonoj formaciji tuzlanskog bazena sa osvrtom na starost i genezu ležišta kamene soli, Geološki anali balkanskog poluostrva 55, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 1991, 189‒196.

Vrabac, Ćorić 2008 – S. Vrabac, S. Ćorić, Revizija “karpata” tuzlanskog bazena sa osvrtom na stratigrafski položaj sone formacije, Geološki glasnik 37, 2008, 71‒81.

Vrabac et. al. 2010 – S. Vrabac, Z. Ferhatbegović, I. Đulović, Dž. Bijedić, Nalazak morskih fosila u sonoj fromaciji ležišta kamene soli Tetima kod Tuzle, Zbornik radova III kongresa geologa BiH, Udruženje/udruga geologa u Bosni i Hercegovini, 2010, 59‒67.

Weller 2015 – O. Weller, First salt making in Europe: An overview from Neolithic times, Documenta Praehistorica XLII, University of Ljubljana Press, 2015, 185‒196.

Downloads

Published

28.12.2022

How to Cite

Brigić, D. (2022). Neolitsko naselje u Gornjoj Tuzli u kontekstu geološke strukture sjeveroistočne Bosne / Neolithic settlement in Gornja Tuzla in the context of the geological structure of northeastern Bosnia. Journal of BATHINVS Association ACTA ILLYRICA / Godišnjak Udruženja BATHINVS ACTA ILLYRICA Online ISSN 2744-1318, (6), 19–37. https://doi.org/10.54524/2490-3930.2022.19

Issue

Section

Articles