Roman conquest of the Sarajevo Region and its consequences on the example of urbanism and Early Christian (Late Antique) architecture
DOI:
https://doi.org/10.54524/2490-3930.2019.31Keywords:
Sarajevo, Daesii (Daisioi), Daesitiates, Bellum Pannonicum, Bellum Batonianum, Octavian, Tiberius, the Bosna River, municipium, colonia, res publica, Aquae S, Roman emperors, beneficiarii consularis, epigraphy, Early Christianity, Late Antiquity, Late Antiquity basilicas, Bestoen bishopricAbstract
Observed from the Roman perspective, the territory of the modern capital of Bosnia and Herzegovina and its wider area was a deep and inaccessible heartland of Illyricum, subsequently the Roman province of Dalmatia. This territory had been conquered by the Romans for many decades, as evidenced in the works of GrecoRoman authors. Based on the analysis of source materials and the critical approach of the modern literature, in this paper, the authors have offered a chronological review of Roman conquests of the Sarajevo Region. Following the military and political events that refer to the oldest population of the Daesitiates, that we know by name, in the period of 33 BC to AD 9, we have established the conquest phases of the upper course of the Bosna River and the valleys of Željeznica and Miljacka Rivers. The second part of the paper lists all the arguments why Roman itineraries and other geographic sources do not mention the Roman settlement near Ilidža or the administrative unit (municipium) whose territory included the Sarajevo Region. The issue of administrative development of municipium Aquae was interpreted through a critical analysis of the epigraphic monuments. In this context, we paid attention to the name of this municipal unit. By comparing the text carved on two epigraphic monuments that holds the name of the municipal unit of Aquae, it was determined that we need to give precedence to the name carved on the base of the statue of Emperor Diocletian (AD 284-305) because this inscription belongs to the category of public inscriptions unlike the inscription found on a tombstone of a member of local elite in Krivoglavci. In addition, the second part of the paper analyses the Early Christian architecture found in the Sarajevo Region. The analysis includes the period from the 4th to the 6 centuries AD, and in its final part, it will offer certain guidelines regarding the Christianization process and the earliest Church organization in this region for the purpose of posing new questions that will assist in finding a solution to this important problem in future research.
References
Basler Đ. 1984, Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1972.
Benac B. 1963, Gradac Ilinjača kod Kotorca, Prilozi za proučavanje istorije Saraje-va, god. I, knj. I, Sarajevo 1963, 25–31.
Bojanovski I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela LXVI, CBI 6, Sarajevo 1988.
Busuladžić A. 2018, Antički tragovi putovanja na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, Godišnjak Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija “BATHINVS”, “Acta Illyrica”, br. 2, Sarajevo 2018, 267–299.
Curchin A. L. 1985, Vici and Pagi in Roman Spain, Revue des Etudes Anciennes, vol. 87, Bordeaux 1985, 327–343.
Čović B. 1966, Novi podaci o praistorijskom naselju Gradac kod Kotorca, god. II, knj. II, Prilozi za proučavanje istorije Sarajeva, Sarajevo 1966, 9–17.
Čremošnik I. 1974, Prvi tragovi kršćanstva na nalazima vile u Paniku, Narodni muzej Slovenije, Situla, br. 14/15, Ljubljana 1974, 243–248.
Čremošnik I. 1984, Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1984.
Ćeman M. H 2004, Res Publica Aquarum S...,In : ILIDŽA – SARAJEVO – Cultural and Historical Monograph (ed. M. Hasan Ćeman), Sarajevo 2004, 122–169.
Domić Kunić A. 2006, Bellum Panonicum (12 - 11 pr. Kr.) posljednja faza osvajanja Južne Panonije, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, 3s, vol. XXXIX, Zagreb 2006, 59–164.
Džino D. & Domić Kunić A. 2013, Rimski ratovi u Iliriku – povijesni narativ, Zagreb 2013.
Džino D. 2009, Dezidijati: Identitetski konstrukt između antičkih i suvremenih percepcija, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak, XXX-VIII, CBI 36, Sarajevo 2009, 75–97.
Džino D. 2010, Illyricum in Roman Politics, 229 BC – AD 68, Cambridge 2010.
Džino D. 2012, Bellum Pannonicum: The Roman armies and indigenous communities in southern Pannonia 16 – 9 BC, u: Actes du Symposium international. Le livre. Le Roumanie. L’Europe. 4ème édition, 20–23 Septembre 2011. Tome III, Bucarest 2012, 461–480.
Fekeža L. 1990, Kasnoantičko utvrđenje i crkva na lokalitetu Gradac na Ilinjači u Gornjem Kotorcu kod Sarajeva, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, arheologija, nova serija, sv. 45, Sarajevo 1990, 159–163.
González J. 1986, The Lex Irnitana: A New Copy of the Flavian Municipal Law, The Journal of Roman Studies, vol. 76, Cambridge 1986, 147–243.
Imamović E. 1975–76, Interpretatio Romana u odnosu na indigene kultove rimske provincije Dalmacije, Prilozi, br. 11–12, Sarajevo 1975–76, 13–26.
Imamović E. 1976, Opći pogled na antičku religiju i kultove na području Bosne i Hercegovine, Radovi, knj. VIII, Sarajevo 1976, 457–484.
Imamović E. 1977, Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1977.
Imamović E. 1983, Konzervatizam Ilira jugozapadnog dijela Bosne u odnosu na domaće kultove, u: Arheološka problematika zapadne Bosne, Zbornik, knjiga I, Arheološko društvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1983, 131–144.
Kaljanac A. 2017, Izvještaj o arheološkim prethodnim radovima istražnog karaktera – plan preventivne prospekcije arheološkog potencijala na lokalitetu nacionalnog spomenika: Arheološko područje – prahistorijsko naselje u Butmiru. (Faza 2), Sarajevo 2017.
Kautzsch R. 1936, Kapitelstudien. Beiträge zu einer Geschichte des spätantiken Kapitells im Osten, Berlin 1936.
Kellner I. 1895, Rimski gragjevni ostanci u Ilidžama kod Sarajeva, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, VII, sv. 2, Sarajevo 1895, 161–198 + Tbl I – 10.
Marić Z. 2000, Od Butmira do Dezitijata, in: Monografija Ilidža, Sarajevo 2000, 98–121.
Mesihović S. 2007, Dezitijati, Sarajevo (u rukopisu). Dopunjena verzija doktorske disertacije: Dezitijati: kulturna i narodnosno-politička zajednica u Iliriku i osvajanja Oktavijanova doba, Zagreb 2007.
Mesihović S. 2008, Inscriptiones Latinarum Saraevonensis, Historijska traganja, vol. 1, Sarajevo 2008, 9–68.
Mesihović S. 2009, Baton Breučki – predaja i kazna (prilozi antičkoj historiji sje-veroistočne Bosne), Gračanički glasnik, XIII, broj 27, Gračanica 2009, 24–50.
Mesihović S. 2010, Katera (Kasnoantička i ranosrednjovjekovna utvrda), Hrvatski narodni Godišnjak, br. 57, Sarajevo 2010, 20–29.
Mesihović S. 2011, Antiqvi homines Bosnae, Sarajevo 2011.
Mesihović S. 2011b, Rimski vuk i ilirska zmija – posljednja borba, Sarajevo 2011b.
Mesihović S. 2011c, Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine / The Plinian peregrine civitates in the territory of present-day Bosnia-Herzegovina, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, Vol. 104, Split 2011c, 55–78.
Mesihović S. & Šačić A. 2015, Historija Ilira, Sarajevo 2015.
Mesihović S. 2018, Bitka za Ilirik, Sarajevo 2018.
Pašalić E. 1959, Rimsko naselje u Ilidži kod Sarajeva (Prvi prethodni izvještaj o iskopavanjima 1955-1958 god.), Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, arheologija, nova serija, sv. XIV, Sarajevo 1959, 113–136.
Pašalić E. 1960, Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1960.
Pašalić E. 1975, O antičkim naseljima uz mineralna vrela na području Bosne, u: Sabrano djelo, Sarajevo 1975, 188–199.
Pašalić E. 1975, Questiones de bello dalmatico pannonique, u: Sabrano djelo, Sara-jevo 1975, 376–421.
Paškvalin V. & Forić M. 2006, Slučajni rimski nalaz iz Krivoglavaca kod Vogošće, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, BiH, XXVX, CBI, 33, Sarajevo 2006, 161–179.
Paškvalin V. 1963, Kultovi u antičko doba na području Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, arheologija, nova serija, sv. XVIII, Sarajevo 1963, 127–153.
Paškvalin V. 1992–1995, Prilozi proučavanju ilirsko-panonskog plemena Dezitijati i njegovog teritorija u krajevima srednje Bosne u predrimsko i rimsko doba, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, N. S. Arheologija, sv. XLVII, Sarajevo 1992–1995, 93–117.
Paškvalin V. 2000, Ilirsko-panonsko pleme Desidijata srednje Bosne u rimsko doba i rekognosciranje njihova područja, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercego-vine, Godišnjak XXXI, CBI 29, Sarajevo 2000, 191–241.
Paškvalin V. 2003, Kršćanstvo kasne antike u zaleđu Salone i Narone: arheološka istraživanja kasnoantičkog kršćanstva u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2003.
Patsch C. 1894, Novi i revidirani natpisi, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Her-cegovine, god. VI, sv. 2, Sarajevo 1894, 341–358.
Sergejevski D. 1941, Rimski natpisi novi i revidirani, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. LII, sv. 1, Sarajevo 15–26.
Sergejevski D. 1947, Arheološki nalazi u Sarajevu i okolici, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, društvene nauke, nova serija, sv. II, Sarajevo 1947, 13–50.
Sergejevski D. 1948, Nove akvizicije odjeljka klasične arheologije Zemaljskog muzeja, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, sv. III, Sarajevo, 1948, 167–188.
Sergejevski D. 1956, Bazilika u Dabravini (Revizija), Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, arheologija, nova serija, sv. XI, posebno izdanje, Sarajevo 1956.
Swoboda E. 1932, Oktavian und Illyricum, (Parerga 1), Wien 1932.
Syme R. 1934, Octavian und Illyricum by E. Swoboda, The Journal of Roman Studies vol. 23, 66–71 (= id. The Campaigns of Octavian, in Danubian Papers 1971, 135–144; Addendum, 143–144), Cambrige 1934, 66–71.
Šačić Beća A. 2018, Koji je administrativni status rimskog naselja na Ilidži?, Godišnjak Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija “BATHINVS”, “Acta Illyrica”, br. 2, Sarajevo 2018, 149–178.
Šašel Kos M. 1999, Octavian’s Campaigns (35–33 BC) in Southern Illyricum, in: L’Illyrie méridionale et l’Empire dans l’Antiquité. Actes du IIIe colloque international de Chantilly (16–10 Octobre 1996), Paris 1999, 255–264.
Šašel Kos M. 2005, Appian and Illyricum, Situla 43, Ljubljana 2005.
Šašel Kos M. 2015, The Final Phase of the Augustan Conquest of Illyricum, Antichità Altoadriatiche LXXXI, Trieste 2015, 65–87.
Škegro A. 2005, The Bestoen bishopric in the light of prior research, Arheološki vestnik, 56, Ljubljana 2005, 369–389.
Škegro A. 2008, Bestoenska biskupija u svjetlu dosadašnjih istraživanja, u: Zbornik o Pavlu Anđeliću, Sarajevo 2008, 111–141.
Topolovac K., Fekeža L. 1988, Gradac (Ilinjača), u: Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Sarajevo 1988, 44: 15. 105.
Veletovac E. 2017, Oktavijanovo osvajanje Zapadnog Ilirika u djelima kasnoantičkih autora,Godišnjak Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija “BATHINVS”, “Acta Illyrica”, br. 1, Sarajevo 2017, 148–167.
Vulić N. 1934, The Illyrian War of Octavian, The Jurnal of Roman Studies, vol. 24, Cambrige 1934, 163–167.
Wilkes J. J. 1969, Dalmatia – History of the provinces of the Roman Empire, London 1969.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
Copyright (c) 2019 Journal of BATHINVS Association ACTA ILLYRICA / Godišnjak Udruženja BATHINVS ACTA ILLYRICA Online ISSN 2744-1318
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
