Koji je administrativni status rimskog naselja na Ilidži? / What was the administrative status of the Roman settlement in Ilidža?

Authors

  • Amra Šačić Beća University of Sarajevo, Faculty of Philosophy

DOI:

https://doi.org/10.54524/2490-3930.2018.149

Keywords:

Illyrians, Pannonians, Daesitiates, municipium, Aquae, colonia, res publica, epigraphy, Tabulae Dolabellae, decurions, Breza, Ilidža, Hedum Castelum Daesitiatum, the Bosna river, the Željeznica river, new archaeological finds

Abstract

Medicinal sulfuric springs at present-day Ilidža helped to create Roman thermae that gave the Roman municipium the name Aquae. Systematic archaeological examinations conducted by Carl Patch and Esad Pašalić suggest that this Roman  settlement in Ilidža had existed without interruptions from the 1st  to the 4th  century. Based on the comparison of literary sources and the results of archaeologic research and epigraphic inscriptions, this paper will determine the genesis of administrative development of this Roman administrative unit whose administration included the upper course of the Bosna river and the Sarajevo area. This is an attempt at answering the following question: «Can we speak of Aquae in the context of Roman  citizens at all?” Another important question is what methodology should we use to  treat the expression res publica Aquae S(...?) that was carved on the base of Diocletian’s statue discovered in Ilidža. BiH scholarship has so far based its understanding  of this term on Mócsy’s definition of the noun phrase res publica in the context  of “pseudo-municipal” status. The results of analysis of inscriptions found on epigraphic monuments that will be presented in this paper suggest that one should  step away from understanding the phrase res publica as an administrative category. Finally, we should point out that the objective of this paper is to present the territorial and administrative development of Aquae, as it is an exact example of the  Roman municipalization model in the provincial interior. This interior was usually geographically very distant from the most important economic and urban centers  of the Roman Empire that has also left an impact on its cultural and historical development. Systematic archaeological research on the right bank of the Željeznica river  in 2016 and 2017 has revealed several stratigraphic layers which include, among others, the ancient period. These new findings have been discovered more to the  east compared to the previous findings, indicating that the urban complex of Aquae  had been expanding toward the Sarajevo area.

References

Alföldy G. 1965, Bevölkerung und Gesellschaft der römischen Provinz Dalmatien. Mit einem Beitrag von András Mócsy, Budapest 1965.

Alföldy G. 1969, Die Personnennamen in der römischen Provinz Dalmatia, BzN, N.F. Beiheft 4, Heidelberg 1969.

Arheološki leksikon BiH 1988, Tom (I-III), 1988: Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, (ed. B. Čović), Tom I – III; Mape 1 – 4, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988.

Benac A. 1987, O etničkim zajednicama starijeg željeznog doba u Jugoslaviji, u : PJZ V – željezno doba, 737-802, Sarajevo 1987.

Bojanovski I. 1974, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela XLVII, CBI 2, Sarajevo 1974.

Bojanovski I. 1981, Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji III – Prilog proučavanju antičkih naselja i komunikacija u istočnoj Bosni, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak XIX, CBI 17, Sarajevo 1981, 125-197.

Bojanovski I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela LXVI, CBI 6, Sarajevo 1988.

Busuladžić A. 2008, Umjetnost antičkih mozaika na tlu današnje Bosne i Hercegovine / Ancient mosaics in the territory of Bosnia and Herzegovina, Sarajevo 2008.

Čović B. 1964, Osnovne karakteristike materijalne kulture Ilira na njihovom centralnom području, in: Simpozijum o teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u praistorijsko doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja IX, CBI 1, Sarajevo 1964, 95–134.

Čović B. 1976, Od Butmira do Ilira, Sarajevo 1976.

Ćeman M.H 2004, Res Publica Aquarum S..., In : ILIDŽA – SARAJEVO – Cultural and Historical Monograph (ed. M. Hasan Ćeman), Sarajevo 2004, 122-169.

Domić Kunić A. 2003, Plinijeva geografija i etnografija Ilirika (s osobitim obzirom na panonski dio iliričkog prostora), rukopis doktorske disertacija odbranjene na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Zagreb 2003.

Domić Kunić A. 2006, Bellum Panonicum (12 – 11 pr. Kr) posljednja faza osvajanja Južne Panonije, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, 3s, vol. XXXIX, Zagreb 2006, 59–164.

Džino D. 2009, “Dezidijati”: Identitetski konstrukt između antičkih i suvreme-nih percepcija, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak, XXXVIII, CBI 36, Sarajevo 2009,75-97.

Džino D. 2010, Illyricum in RomanPolitics,229 BC – AD 68, Cambridge 2010.

Ferri N. 2012, Vjerovanja i štovanje bogova u predkršćanskoj Dardaniji, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak CBI 41, Sarajevo 2012, 135-159.

Gabričević B. 1954, Sarajevski medaljon sa prikazom tračkog konjanika, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hecegovine, N.S. Arheologija, sv. IX, Saraje-vo 1954, 41–46.

González J. 1986, The Lex Irnitana: A New Copy of the Flavian Municipal Law, The Journal of Roman Studies, vol.76, Cambridge 1986, 147-243.

Grbić D. 2014, Plemenske zajednice u Iliriku – predurbane administrativne strukture u rimskim provincijama između Jadrana i Dunava (I-III vek), Beograd 2014.

Imamović E. 1972, Područje Fojnice, Kiseljaka i Kreševa u rimsko doba, Naše starine, vol. XII, Sarajevo 1972, 193-204.

Imamović E. 1977, Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1977.

Katičić R. 1963, Das mitteldalmatische Namengebiet, Živa antika,vol. 10, Skopje 1963, 255–292.

Katičić R. 1965, Zur Frage der keltischen und pannonischen Namengebiete im römischen Dalmatien, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak, III, CBI 1, Sarajevo 1965, 53–76.

Kaljanac A. 2016, Izvještaj o arheološkim prethodnim radovima istražnog karaktera – plan preventivne prospekcije arheološkog potencijala na lokalitetu nacionalnog spomenika: Arheološko područje – prahistorijsko naselje u Butmiru, Sarajevo 2016.

Kaljanac A. 2017, Izvještaj o arheološkim prethodnim radovima istražnog karaktera – plan preventivne prospekcije arheološkog potencijala na lokalitetu nacionalnog spomenika: Arheološko područje – prahistorijsko naselje u Butmiru. (Faza 2), Sarajevo 2017.

Kos P. & Šašel Kos M. 1995, Map 20 Pannonia – Dalmatia, in: Barrington atlas of the Greek and Roman world, Princeton, New Jersey 1995, 286–309.

Langhammer W. 1973, Die rechtliche und soziale Stellung der Magistratus municipales und der Decuriones in der Übergangsphase der Städte von sich selbst verwaltenden Gemeinden zu Vollzugsorganen des spätantiken Zwangsstaates (2. bis 4. Jahrhundert der römischen Kaiserzeit), Wiesbaden 1973.

Lintott A. 1993, Imperium Romanum: Politics and Administration, London – New York 1993.

Mayer A. 1957, Die Sprache der alten Illyrer, Band I: Einleitung, Wörterbuch der illyrischen Sprachreste, Wien 1957.

Mesihović S. 2008, Inscriptiones Latinarum Saraevonensis, Historijska traganja, vol. 1, Sarajevo 2008, 9–68.

Mesihović S. 2011, Antiqvi homines Bosnae, Sarajevo 2011.

Mesihović S. 2011b, Rimski vuk i ilirska zmija–posljednja borba, Sarajevo 2001b.

Mesihović S. 2011c, Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine / The Plinian peregrine civitates in the territory of present-day Bosnia-Herzegovina, Vjesnik za arheologiju i povjest dalmatinsku, Vol. 104, Split 2011c, 55–78.

Mócsy A. 1959, Die Bevölkerung von Pannonien bis zu den Markomannenkrie-gen, Budapest 1959.

Ørsted P. 1985, Roman Imperial Economy and Romanization: A Study in Roman Imperial Administration and the Public Lease System in the Danubian Provinces from the First to the Third Century AD, Copenhagen 1985.

Pašalić E. 1959, Rimsko naselje na Ilidži kod Sarajeva (Prvi prethodni izvještaj o iskopavanjima 1955–1958. god.), Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i Herce-govine, N. S. Arheologija, sv. XIV, Sarajevo 1959, 113-136.

Pašalić E. 1960, Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1960.

Pašalić E. 1975, O antičkim naseljima uz mineralna vrela na području Bosne, u: Sabrano djelo, Sarajevo 1975, 188–199.

Paškvalin V. 1963, Kultovi u antičko doba na području Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, N. S. Arheologija, sv. XVIII, Sarajevo 1963, 127-153.

Paškvalin V. 1992-1995, Prilozi proučavanju ilirsko-panonskog plemena Dezitijati i njegovog teritorija u krajevima srednje Bosne u predrimsko i rimsko doba, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, N. S. Arheologija, sv. XL-VII, Sarajevo 1992–1995, 93-117.

Paškvalin V. 2000, Ilirsko–panonsko pleme Desidijata srednje Bosne u rimsko doba i rekognosciranje njihova područja, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak XXXI, CBI 29, Sarajevo 2000, 191-241.

Paškvalin V. 2005, Kulturno–povijesni utjecaji u kultnoj umjetnosti Dezidijata u rimsko doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak XXXIV, CBI 32, Satrajevo 2005, 199-237.

Paškvalin V. & Forić M. 2006, Slučajni rimski nalaz iz Krivoglavaca kod Vogošće, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, BiH, XXVX, CBI, 33, Sarajevo 2006, 161-179.

Paškvalin V. 2008, Kamenjača, Breza kod Sarajeva − mlađeželjeznodobna i rimska nekropola, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak XXXVII, CBI 35, Sarajevo 2008, 89–101.

Patsch C. 1894, Novi i revidirani natpisi, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. VI, sv.2, Sarajevo 1894, 341–358.

Rendić – Mičević D. 1989, Ilirska onomastika na latinskim natpisima Dalma-cije, u: Iliri i antički svijet (ilirološke studije), Split 1989, 623–675.V

Rogan J. 2011, Roman Provincial Administration, Amberley 2011.B

Sergejevski D. 1941, Rimski natpisi novi i revidirani, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine , god. LII, sv. 1, Sarajevo 15–26.B

Sergejevski D. 1947, Arheološki nalazi u Sarajevu i okolici, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, N. S. Arheologija, sv. II, Sarajevo 1947, 13–50.B

Šačić A. 2016, Administrative Organization of Today’s Bosnia and Herzegovina during the Early Roman Empire (I–III century) / Upravna ureditev ozemlja današnje Bosne in Hercegovine v času zgodnBjega rimskega cesarstva (1–3. stoletje)(rukopis doktorske disertacije), Ljubljana 2016.

Šašel Kos M. 2005, Appian and Illyricum, Situla 43, Ljubljana 2005.

Škegro A. 1997, Inscriptiones latinae et graecae Bosniae et Hercegovinae, Opuscula Archaeologica, Vol. 21, Zagreb 1997, 85–116.

Škegro A. 2003, Rimski spomenici iz Bosne i Hercegovine, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu , Vol. 36, Zagreb 2003, 135–164.

Varhelyi Z. 2010, The Religion of Senators in the Roman Empire: Power and the Beyond, Cambrige 2010.

Wilkes J. J. 1969, Dalmatia – History of the provinces of the Roman Empire, Dalmatia, London 1969.

Wilkes J. J. 2001, Iliri, Split 2011.

Zotović R. 2002, Population and Economy in the Eastern Part of the Roman Province of Dalmatia, Oxford 2002.

Downloads

Published

01.12.2018

How to Cite

Šačić Beća, A. (2018). Koji je administrativni status rimskog naselja na Ilidži? / What was the administrative status of the Roman settlement in Ilidža? . Journal of BATHINVS Association ACTA ILLYRICA / Godišnjak Udruženja BATHINVS ACTA ILLYRICA Online ISSN 2744-1318, 2(2), 149–178. https://doi.org/10.54524/2490-3930.2018.149

Issue

Section

Articles

Most read articles by the same author(s)