Klesarske greške na antičkim epigrafskim spomenicima sarajevske regije / Stonecutters’ mistakes in ancient epigraphicmonuments from the Sarajevo region
DOI:
https://doi.org/10.54524/2490-3930.2020.223Keywords:
Sarajevo, stonecutters’ mistakes, epigraphy, tombstones, Aquae S, onomastics, reconstruction, province of DalmatiaAbstract
There are only a few epigraphic monuments discovered within the Sarajevo region. The text provides a table that clearly shows that, as expected, the majority of these monuments are of sepulchral character. In the research process, the focus was on the analysis of inscriptions with notable stonemasonry mistakes. Namely, four inscriptions contained elements that suggested stone-cutting mistakes. The analysis showed that three out of four inscriptions contained stonemasonry mistakes. On the other hand, the fourth monument, an instrumentum domesticum, contained no such mistake, although its mistake is the result of the contemporary test reconstruction. The monuments with inscription mistakes were discovered in different locations – Gradac between Pazarić and Hadžići (CIL III, 08375 = CIL III, 12749), Krivoglavci near Vogošća (AE 2006, 1022), and Ilidža (AE 2004, 1110 = AE 1980, 069). Following the analysis of the selected samples, it is unquestionable that there are quite many mistakes on a relatively small sample, as well as certain oversights in contemporary text reconstructions or readings. In the inscription from Gradac, the word filia was carved in accusative singular filiam instead of dative filiae. The second mistake on the same inscription was that the incorrect word diffunctam was carved instead of dative singular defunctae. On the other hand, in the inscription from Krivoglavci, the stonecutter replaced the number of years of the deceased with the number of months. Moreover, the letter D was carved instead of the letter T in the word et in the same inscription. In the third inscription, the stonecutter unnecessarily used the word con. It is evident that future research of ancient epigraphy should revise the readings of the monuments discovered in the inland of the Roman province of Dalmatia.
References
Arheološki leksikon BiH (ur. B. Čović), Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988.
Bojanovski I. 1978, Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji (II) : Prahistorijska i rimska cesta Narona – Sarajevsko polje s limitrofnim naseljima, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak, XVII, CBI 15, Sarajevo 1978, 51–125.
Bojanovski I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela LXVI, CBI 6, Sarajevo 1988.
Ćeman M. H 2004, Res Publica Aquarum S...,In: ILIDŽA – SARAJEVO – Cultural and Historical Monograph (ed. M. Hasan Ćeman), Sarajevo 2004, 122–169.
Džino D. 2009, Dezidijati: Identitetski konstrukt između antičkih i suvremenih percepcija, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak, XXXVIII, CBI 36, Sarajevo 2009, 75–97.
Džino D. 2010, Illyricum in Roman Politics, 229 BC – AD 68, Cambridge 2010.
Imamović E. 1977, Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1977.
Imamović E. 1978, Novopronađeni rimski nadgrobni natpis iz Ilidže kod Sarajeva, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, N.S. Arheologija, sv. XXXIII, Sarajevo 1978, 127–131.
Lozić E. 2018, Proizvodnja nagrobnih spomenikov v notranjosti rimske province Dalmacije, Ljubljana 2018.
Mesihović S. 2008, Inscriptiones Latinarum Saraevonensis, Historijska traganja, vol. 1, Sarajevo 2008, 9–68.
Mesihović S. 2011a, Rimski vuk i ilirska zmija – posljednja borba, Sarajevo 2011b.
Mesihović S. 2011b, Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Herce-govine / The Plinian peregrine civitates in the territory of present-day Bosnia-Herzegovina, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, Vol. 104, Split 2011, 55–78.
Mesihović S. 2011c, Antiqvi homines Bosnae, Sarajevo 2011.
Mesihović S. 2018a, Bitka za Ilirik, Sarajevo 2018.
Mesihović S. 2018b, Baton Dezidijatski, dezidijatska politija i vizija ustanka, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti i arheologija), Knjiga 5, Sarajevo 2018, 87–110.
Pašalić E. 1959, Rimsko naselje u Ilidži kod Sarajeva (Prvi prethodni izvještaj o iskopava-njima 1955–1958 god.), Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, arheologija, nova serija, sv. XIV, Sarajevo 1959, 113–136.
Pašalić E. 1960, Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1960.
Paškvalin V. 1992–1995, Prilozi proučavanju ilirsko-panonskog plemena Dezitijati i njegovog teritorija u krajevima srednje Bosne u predrimsko i rimsko doba, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, N.S. Arheologija, sv. XLVII, Sarajevo 1992–1995, 93–117.
Paškvalin V. 2000, Ilirsko-panonsko pleme Desidijata srednje Bosne u rimsko doba i rekognosciranje njihova područja, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak XXXI, CBI 29, Sarajevo 2000, 191–241.
Paškvalin V. & Forić M. 2006, Slučajni rimski nalaz iz Krivoglavaca kod Vogošće, Aka-demija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, BiH, XXVX, CBI, 33, Sarajevo 2006, 161–179.
Paškvalin V. 2012, Antički sepulkralni spomenici s područja Bosne i Hercegovine, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela, LXXXIII, CBI 9, Sarajevo 2012.
Patch C. 1984, Novi i revidirani natpisi, Glasnik Zemaljskog muzeja bosne i i Hercegovine, god. VI, sv. 2, Sarajevo 1984, 341–358.
Sergejevski D. 1940, Rimski natpisi novi i revidirani, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. LII, sv. 1, Sarajevo 1940, 15–26.
Sergejevski D. 1947, Arheološki nalazi u Sarajevu i okolici, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, N.S. Društvene nauke, sv. 2, Sarajevo 1947, 13–50.
Skarić V. 1926, Apollo Tadenus. (Apolon Taden), Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. XXXVIII, sv. 1, Sarajevo 1926, 101–104.
Šačić Beća A. 2018, Koji je administrativni status rimskog naselja na Ilidži?, Godišnjak Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civi-lizacija BATHINVS, Acta Illyrica, br. 2, Sarajevo 2018, 149–178.
Škegro A. 1997, Inscriptiones latinae et graecae Bosniae et Hercegovinae, Opuscula Archaeologica, Vol. 21, Zagreb 1997, 85–116.
Škegro A. 2003, Rimski spomenici iz Bosne i Hercegovine, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 36, Zagreb 2003, 135–164.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
Copyright (c) 2020 Journal of BATHINVS Association ACTA ILLYRICA / Godišnjak Udruženja BATHINVS ACTA ILLYRICA Online ISSN 2744-1318

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.